Cro - HRVATSKA |
|
     |
|
|
2012-05-11 Slovenija: Prona eno 70 novih masovnih grobnica etvrtak, 10 Svibanj 2012
U jami Konfin otkrivena je masovna grobnica i identificirano 88 zrtava i to na osnovi knjige zatvorenika. Kazao je t Pavel Jamnik, lan drzavnog povjerenstva za otkrivanje ratnih i poratnih strati ta, koje je osnovala Vlada Janeza Jan e. To su bili ranjenici i bolesnici koji su u lipnju 1945. odvedeni iz zatvora OZNE u Ljubljani. Sve Zrtve su muskarci mlasi od 25 godina. Nesto su rekli i svjedoci iz tog doba. Zrtve su bile na 40 m dubine. Vjeruje se da je OZN-a minirali mjesto, kako bi ono ostalo zauvijek tajno. Do sada je u Sloveniji otkriveno 140 masovnih grobnica iz rata i pora a, a samo ove godine prona eno je 70 novih lokacija. Slovenci tvrde da e kazneno goniti nalogodavce i izvr itelje ovih zlodjela. Simo Dubaji , nekada nji partizanski egzekutor nad ratnim zarobljenicima i civilima, napisao je knjigu o ovim zlo inima u kojoj je, izme u ostalog, napisao: "Zapovijedao sam u Ko evskom rogu. Sudjelovao sam u likvidaciji ljudi po nare enju. To danas govorim, jer sam shvatio da je savjest ja a od pobjede. Kada sam 25. svibnja 1945. do ao u Ljubljanu, referirao sam Titu o zarobljavanju usta a... Govorilo se da ih treba vratiti u Sloveniju da bi im se sudilo po me unarodnim konvencijama... Onda sam iznenada dobio nalog da se 30.000 tih doma ih zdajnika pobije u Ko evskom rogu. Nare enje su izdali Ivan Matija Ma ek (slovenski bolj evik i ef jugoslavenske OZN-e za Sloveniju), Maks Ba e (hrvatski bolj evik) i Jovo Kapi i (srpski bolj evik). Sve odreda Rankovi evi pomo nici. Takvu odluku nitko nije mogao donijeti, osim Tita! Taj masakr je izvr ila XI. Dalmatinska brigada u kojoj je politi ki komesar bila Milka Planinc", napisao je Dubaji . (M.M.) (hrsvijet.net) |
2017-08-19 MRTVI JARAK 2017. - SPOMEN NA ZRTVE
Prigodom Europskog dana sje anja na zrtve totalitarnih i autoritarnih re ima sredi nji komemorativni skup za Viroviti ko-podravsku upaniju odr at e se u srijedu 23. kolovoza 2017. godine pored spomenika rtvama u MRTVOM JARKU put kroz selo Bukova - s po etkom u 11:00 sati. Pokrovitelj Spomena: Viroviti ko-podravska upanija; organizatori: Op ina Suhopolje, Udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata op ine Suhopolje i Hrvatski domobran Virovitica. Mrtva ki ili mrtvi jarak se nalazi u umi pored sela Trapinske (put kroz selo Bukovu), op ina Suhopolje, Viroviti ko-podravska upanija.
RTVE HRVATI PO INITELJI KOMUNISTI
BROJ MASOVNIH GROBNICA
Komunisti ki dokumenti iz srpnja 1945. godine spominju devet masovnih grobnica u Mrtvom jarku i jednu u susjednom Donjem jarku. Dokumenti se nalaze u Dr avnom arhivu u Osijeku a izvorno su korespondencija Oblasnog narodnooslobodila kog odbora za Slavoniju. Ako broju od deset masovnih grobnica koje spominje komunisti ka vlast dodamo masovnu grobnicu za poklanih 176 zarobljenika koje spominje sve enik Bo o Vukoja, dobije se broj od 11 masovnih grobnica.
PO INITELJI POZNATI: PISMO MINISTRU ANDRIJI HEBRANGU Radi zlo ina i nasilja koji su se doga ali u Suhopolju i okolici, suhopoljski partizani Ivan Lucovi , Stjepan Reder i Mirko Vinter do li su doma. Nakon to su istra ili i utvrdili injenice, sastavili su zapisnik kojeg su osim njih potpisali predsjednik Narodnooslobodila kog odbora Suhopolja Gjuro Stipi , biv i, ratni predsjednik Narodnooslobodila kog odbora Suhopolje Josip kvorc i Ferdinand Lisinski. U zapisniku prosvjeduju zbog kolonizacije Srba u kotar Viroviticu, protjerivanja katolika iz ovog kotara i ubijanja zarobljenih Hrvata. Zapisnik i popratno pismo poslali su 29. srpnja 1945. godine tada njem ministru jugoslavenske vlade Andriji Hebrangu:
Dragi dru e Andrija! ..... Pred oko mjesec dana bilo je dotjerano u Suhopolje nekoliko stotina zarobljenika koje su otpremili u umu i tamo sve potukli. Iste su najprije isprebijali, pa su onda klali. To su izvr ili drugovi iz 4. bataljuna V. Proleterske crnogorske brigade koji su onda bili u Suhopolju, a kad su se vra ali u Suhopolje govorili su narodu kako su ih potukli. Ovi drugovi koji su bili u V. Crnogorskoj proleterskoj brigadi govorili su narodu da su ranije bili etnici, a sada su pre li u partizane. Iz toga se mo e zaklju iti da ovi Srbi, sada kao etnici pod drugom firmom (maskom) ubijaju nevine Hrvate. Na ovo narod ne gleda dobro ( ) nezadovoljan zbog masovnog ubistva koji su vr eni oko Suhopolja, jer su vi eni mrtvi kojima je va eno srce i razni dijelovi tijela .
SVJEDO ANSTVO KATOLI KOG SVE ENIKA Sve enik Bo o Vukoja je u Suhopolje do ao 5. srpnja 1945. godine i u svojoj knjizi Hrvat ive vatre pi e: Jedne sam nedjelje (mislim da je bila prva nedjelja poslije blagdana Velike gospe) i ao u mjesto Rodin Potok, gdje sam trebao imati misu. Usput sam navratio u Veliku Trapinsku k dobroj katoli koj obitelji Biondi . Gospo a je prala posu e, ali je bila uplakana i silno uzbu ena. to se dogodilo? upitao sam zabrinuto. to mislite, no as su ti partizani poklali 176 zarobljenika, i tu su, kod nas, prali no eve odgovorila je ena i zaplakala jo ja e.
|
|
 TKO JE POSLJEDNJI NOSIO OVO RASPELO 1945.g. ? |
|
|
Broj. 96/48.
Od predsjedni tva centralne vlade.
25.VI.1945 dospjelo u 11 sati. K i d r i u - osobno. Najkasnije u roku od tri tjedna bit e razpu ten sud nacionalne asti, vojni sudovi e suditi samo vojnim osobama, sve ostalo preuzet e redoviti sudovi. Proglasit e se nova amnestija. Zna i nemate nikakvog razloga bito tako spori u i enju kao dosad.
K A R D E L J.
|
GROBISTA SJEVERNOZAPADNE HRVATSKE
|
|
 
|
|
2013-07-18
Zajednica povratnika Hrvatske
Zajednica povratnika Li ko-senjske upanije
i
Udruga Li ana upe Bori evac, Bjelovar
kojima je zajedni ki cilj istra ivanje i promicanje istine o zbivanjima u Drugom svjetskom ratu i pora u, poglavito o stradanju itelja katoli kih upa u Lici i zapadnoj Bosni, na primjer upe Bori evac, Palanka, Rudopolje, Gra ac, Udbina, Korenica, Priboj, Zrin, panovica, Krnjeu a, Drvar, Bosanski Petrovac i dr. od velikosrpskih zlo inaca 27.07.1941.g i narednih dana,
imaju ast pozvati Vas na skup sje anja 27. srpnja 2013. u Bori evcu u 10,30 sati
na sve stradale od zlo ina ke ruke, na progon itelja i odlazak u progonstvo koje traje i danas, na tu nu, u asnu i znakovitu injenicu da svi oni koji nisu uspjeli pobje i ili nisu htjeli napustiti svoju imovinu bijahu ubijeni na najsvirepije na ine. Sjetimo se i ostalih istina ovog zlo ina koji traje i danas, jer se taj zlo in i danas slavi i tom zlo inu je podignut spomenik, rtve tog odnosno tih zlo ina nisu nikada obe te ene kako duhovno tako ni tvarno. Sva stradala mjesta izuzev Udbine, i donekle Zrina i panovice, uop e nisu bila branjena.
Sjetimo se i toga da su se zlo inci proglasili herojima, a svoje rtve oglasili zlo incima, pa se sjetimo udne lako e zamjene uloga.
Dragi prijatelji, do ite na ovaj skup u miru i ljubavi bez obzira na stra ne doga aje koji su povod ovom skupu. elja nas organizatora je samo jedno, a to je da istina o ovim doga ajima dopre do svijesti svakog ljudskog bi a jer se samo tako mo e stvoriti ozra je za ivot u miru, ljubavi i bo jem blagoslovu. Sredi nji dio ovog skupa sje anja je Sveta misa zadu nica za sve stradale u tom vremenu s posebnim naglaskom na pobijene Ivezi e iz Brotnje kod Srba 27. srpnja 1941. godine. Misu e predvoditi biskup dr. Mile Bogovi .
'' rtve imaju pravo na sje anje, mi nemamo pravo na zaborav''
Organizatori skupa:
Zajednica povratnika Hrvatske Predsjednik Josip Kompanovi ,v.r.
ZPH Li ko-senjske upanije Udruga Bori evac Frane Vrkljan,v.r. Jadranka Matasin,v.r. |
|
2012-09-25 P R I O P E N J E svim medijima PREDMET: RATNI ZLO IN U GORNJIM JAMAMA KOD GLINE 3.11. I 11.12. 1991.- Otkrivanje spomen kapelice i spomen plo e za 14-oro ubijenih hrvatskih civila
U subotu, 29. rujna 2012. godine u mjestu Gornje Jame kod Gline, s po etkom u 13 sati, otkrit e se spomen kapelica Ranjenog Isusa i spomen plo a za 14-ero ubijenih hrvatskih civila koje su pripadnici tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, poznatiji kao srpska teroristi ka skupina iltovi iz Gline, kojima je zapovijedao ratni zlo inac Sini a Marti , ubili 3.11. 1991. godine i 11. 12. 1991. godine. U toj prigodi odr at e se i misa zadu nica za poginule hrvatske civile iz tog mjesta, te odr ati dru enje raseljenih stanovnika i njihovih gostiju.
U povodu tog doga aja, Agencija napominje da je spomen obilje je poginulim hrvatskim civilima i katolicima u Gornjim Jamama podignuo hrvatski branitelj Ivica Ku treba iz Prekope kod Gline, rodom iz Gornjih Jama, sin jedne od rtava, 62-godi nje starice Mare Ku trebe, uz pomo prijatelja, upanijske udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Sisa ko-moslava ke upanije i na e Agencije. U ovoj prigodi isti emo odgovornost lokalnih vlasti u Gradu Glini i hrvatske dr ave to do sada u Gornjim Jamama nije podignuto dostojno spomen obilje je poginulim rtvama tog mjesta, posebno zbog toga to je me u njima i troje nevine djece: sestre Nikolina Fabac (9) i eljka Fabac (14), te 10. godi nji dje ak Darko Dvornekovi , po emu je u Gornjim Jamama stradalo najvi e djece od svih drugih stradalih naselja u Sisa ko-moslava koj upaniji u Domovinskom ratu. Time su Gornje Jame postale simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu, ne samo u Sisa ko-moslava koj upaniji, nego i u Hrvatskoj.
I zbog toga je hvale vrijedna samoinicijativnost hrvatskog branitelja Ivice Ku trebe kojem smo pomogli da se taj doga aj dostojno organizira. Pogotovo zbog toga to se u to simbol naselje do sada nije vratio niti jedan raseljeni stanovnik jer u njemu ne postoje uvjeti za normalan ivot. Smatramo da je u ovoj prilici potrebno ukazati na odgovornost biv ih lokalnih vlasti u Glini koje su od vojno-redarstvene akcije Oluja do sada dopustile da umski put od Ha era do Gornjih Jama u duljini od oko dva kilometra postane gotovo neprohodan, te da to mjesto na taj na in bude prometno izolirano od svijeta, iako se nalazi samo 9 kilometara od centra Gline. Urgirali smo da se taj put od Ha era do Gornjih Jama raskr i i sanira, da postane prohodan, tako da se u subotu, 29. rujna mo e do i do njega. Ni ovom prilikom ne mo emo propustiti pozvati upanijskog dr avnog odvjetnika u Sisku Stipu Vrdoljaka i glavnog dr avnog odvjetnika Mladena Baji a da napokon zapo nu kazneni progon krvnika koji su po inili ratni zlo in ubojstva 14 nevinih hrvatskih civila u Gornjim Jamama u studenom i prosincu 1991. godine jer je nedopustivo da ratni zlo inci koji su pobili troje malodobne djece, ene i starce ive i e u slobodno, pravdi u inat, da se smiju rtvama. U inite svoj posao, gospodo, jer vam rtve Gornjih Jama i hrvatski narod, ako ni ta ne u inite i ako po initelje ne privedete pravdi, nikada ne e oprostiti.
U Sisku, 25. rujna 2012. godine Predsjednik: IVICA PAND A ORKAN v.r. Orkan, e-mail: orkan228@gmail.com |
|
2012-05-11 Slovenija: Prona eno 70 novih masovnih grobnica etvrtak, 10 Svibanj 2012
U jami Konfin otkrivena je masovna grobnica i identificirano 88 rtava i to na osnovi knjige zatvorenika. Kazao je t Pavel Jamnik, lan dr avnog povjerenstva za otkrivanje ratnih i poratnih strati ta, koje je osnovala Vlada Janeza Jan e. To su bili ranjenici i bolesnici koji su u lipnju 1945. odvedeni iz zatvora OZNE u Ljubljani. Sve rtve su mu karci mla i od 25 godina. Ne to su rekli i svjedoci iz tog doba. rtve su bile na 40 m dubine. Vjeruje se da je OZN-a minirali mjesto, kako bi ono ostalo zauvijek tajno. Do sada je u Sloveniji otkriveno 140 masovnih grobnica iz rata i pora a, a samo ove godine prona eno je 70 novih lokacija. Slovenci tvrde da e kazneno goniti nalogodavce i izvr itelje ovih zlodjela. Simo Dubaji , nekada nji partizanski egzekutor nad ratnim zarobljenicima i civilima, napisao je knjigu o ovim zlo inima u kojoj je, izme u ostalog, napisao: "Zapovijedao sam u Ko evskom rogu. Sudjelovao sam u likvidaciji ljudi po nare enju. To danas govorim, jer sam shvatio da je savjest ja a od pobjede. Kada sam 25. svibnja 1945. do ao u Ljubljanu, referirao sam Titu o zarobljavanju usta a... Govorilo se da ih treba vratiti u Sloveniju da bi im se sudilo po me unarodnim konvencijama... Onda sam iznenada dobio nalog da se 30.000 tih doma ih zdajnika pobije u Ko evskom rogu. Nare enje su izdali Ivan Matija Ma ek (slovenski bolj evik i ef jugoslavenske OZN-e za Sloveniju), Maks Ba e (hrvatski bolj evik) i Jovo Kapi i (srpski bolj evik). Sve odreda Rankovi evi pomo nici. Takvu odluku nitko nije mogao donijeti, osim Tita! Taj masakr je izvr ila XI. Dalmatinska brigada u kojoj je politi ki komesar bila Milka Planinc", napisao je Dubaji . (M.M.) (hrsvijet.net) |
HALO
