2019-06-23

(…)

U Jugoslaviji se nakon Drugog svjetskog rata namjerno preuveličavao broj i prešućivalo i zamagljivalo porijeklo i struktura žrtava i stradalih te stradalnika, što je olakšavalo manipulaciju ljudskim gubicima. Najprije je Josip Broz Tito u svibnju 1945., u Zagrebu 21. svibnja i u Ljubljani 26. svibnja, objavio da je u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu poginulo 1,7 milijun osoba. Zatim je taj broj, kao vjerodostojniji povećan na 1 706 000, Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) službeno prijavila Međunarodnoj reparacijskoj komisiji u Parizu 1946. No kasniji su izračuni i popisi žrtava i stradalih Drugog svjetskog rata mogli potvrditi da su demografski gubici, a ne stvarni gubici Jugoslavije mogli biti oko 1,7 milijuna ljudi. Prvi poslijeratni popis stanovništva Jugoslavije, kao jedini pouzdani temelj za svako izračunavanje ljudskih gubitaka Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, obavljen je početkom 1948., a rezultati popisa obrađeni su i postali poznati 1951. te se prije toga nije moglo ni približno utvrditi broj ljudskih gubitaka Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu. No početni je navod o 1,7 milijun stvarnih gubitaka dobio status službene brojke i bio zaštićen sve do raspada Jugoslavije autoritetom države. Svaka sumnja ili kritika postala je opasna i zakonski kažnjiva. Tako stvoreni mit ušao je u jugoslavenski i međunarodni optjecaj te su onemogućeni odnosno znatno otežani kasniji napori povjesničara i demografa da se ljudski gubici Jugoslavije, i Hrvatske, u Drugom svjetskom ratu istražuju nepristrano i znanstveno. Prema uporno, i desetljećima, promicanim megalomanskim tvrdnjama Jugoslavija je imala više ljudskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu nego svi zapadni Saveznici zajedno ili pak znatno više ljudskih gubitaka od bilo koje savezničke države osim SSSR-a i Poljske, pa je u Europi veće ljudske gubitke u Drugom svjetskom ratu od Jugoslavije imala samo još Njemačka, te je proizlazilo da su borbe i stradanja i vojnih osoba i civilnog stanovništva u Jugoslaviji bili veći i teži nego na svjetskim bojištima i u mnogoljudnijim državama. Prema službenim jugoslavenskim navodima iz neposrednog poraća gubici boraca Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ)/Jugoslavenske armije (JA) tijekom Drugog svjetskog rata iznosili su 245 549 poginulih, 399 880 ranjenih, 31 200 umrlih od posljedica ranjavanja, 28 923 nestalih – ukupno 305 672. Neprijateljske vojne snage, prema tim navodima, imale su na području Jugoslavije tijekom rata gubitke od 447 000 poginulih i 559 434 zarobljenih. No navodi i podaci koliko je osoba na području Jugoslavije i Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata izgubilo život kao pripadnici NOV i POJ/JA u izvorima i literaturi, ovisno o različitim procjenama, izračunima i poimeničnim popisima, često su i znatno različiti.

(…)