2009-06-16

 

 

DRAGUTIN SAFARI - ISTRAZITELJ PARTIZANSKIH ZRTAVA

 

Autor: uznik Utorak, 16 Lipanj 2009

 

Po tovani prijatelji,

Ja vam se ovdje predstavljam u ime hrvatskog dru tva Dru tvo za istra ivanje ratnih i poratnih rtava i u ime Hrvatskog povjerenstva za Sloveniju te u ime nedavno prekinutog rada slovenskog Dru tva za ureditev zamol anih grobov .

Preko 25 godina radim na sakupljanju podataka o rtvama 2. svjetskog rata i pora a, onih rtava, kojih nije moralo biti a bila su zbog komunisti ke kriminalne ideologije: ubijaj i uzimaj tu e!

 

Moj uvodni dio je osvrt na plakat, koji je bio javno obznanjen u Dubrovniku, tko je sve osu en na smrt i da se plja ka njihova imovina bez prava na obranu: bilo je to 24. maja 1944.g. Sve se zna, zna se otok Daksa kraj Dubrovnika, franjeva ki otok, kao uzor, to dolazi sa komunizmom!

Pa nju posve ujem jednom malom selu u Sloveniji na putu Celje Velenje Slovenj Gradec Austrija, to je Gornji Doli . U knjizi autora Franca Strleta pod naslovom Veliki finale na Koro kem , objavljeno 1977.g. na stranici 174 je tekst, kojega ne mogu presko iti a mnogi povjesni ari ga preska u. Ja u vam ovdje taj dio pripremiti kao prijevod iz slovenskog na hrvatski a glasi ovako: Izdajice su kao takori. Kada propadne njihov gospodar, propadne i njihova proti ljudska tvorevina, koji napu taju bezglavo kao prljavi glodavci potonulog se broda. Tako je bilo i sa usta ama, sa izdajni kom i zlo ina kom vojskom, koja je po okrutnosti prerasla svoje fa isti ke kolege. Ova gamad je znala uglavnom otimati i ubijati. A to je radila i u povla enju kroz Sloveniju.

(Izdajalci so kakor podgane. Kadar propadne njihov gospodar, propade tudi njihova proti ljudska tvorba, ki jo zapu ajo brezglavo kot opolzki glodalci potapljajo o se ladjo. Tako je bilo tudi s usta i, z izdajalsko in zlo insko vojsko, ki je po okrutnosti presegla svoje fa isti ne vzore. Ta drhal je znala predvsem ropati in moriti. In to je po ela tudi na umiku ez slovensko ozemlje.)

U jednom ljutom razgovoru sa nekim povjesni arima ja im postavljam pitanje: a gdje su ostale ove silne usta ke plja ke? U va im su skladi tima i u va im (tu im) ku ama u koje ste se vi naselili kao svoj dom, kada ste pobili njihove vlasnike. Godine 1999. Slovenski dr avni zbor za ovaj zaselak Gornji Doli navodi podatak, da je tu bilo pobijeno oko 8 hiljada ljudi, uglavnom civili Hrvati. Velja e 1998.g. u tjedniku Hrvatsko Slovo na tri pune stranice objavljen je taj MASAKR pod naslovom Bleiburg prije Bleiburga . Ovaj pokolj u Gornjem Doli u dogodio se dva dana prije bleibur ke tragedije. Hrvatski povjesni ari imaju amneziju za ovaj pokolj. Na tom podru ju Gornjeg Doli a nema apsolutno nikakvog znamenja a toliko nevinih rtava. Na relaciji Celje Slovenj Gradec na du ini 50km zna se za oko 50 masovnih grobi ta.

Poslije predaje hrvatske vojske i ljudi, svoje ivote zavr ava vi e desetaka hiljada ljudi u Ko evskom rogu. Kada je g. Franc Perme 1961.g. nekom prigodom rekao, da su tamo pobijeni ljudi, dobio je zatvor od tri mjeseca. Na tom mjestu sada stoji Permetov spomenik rtvama kod Jame pod Krenom.

Kada su zapo eli radovi obvoznice ju ne autoceste kod Maribora 1999.g., na podru ju Tezno, slovensko dru tvo Dru tvo za ureditev zamol anih grobov tra i zaustavljanje gra evinskih radova i da se izvr i sonda a na podru ju radova. Dio proti tenkovski rov koji se prote e od pruge Pragersko Tezno pa isto no prema rijeci Dravi duga ak je oko 2300m. Na du ini od 70 metara ekshumirano je 1179 ljudskih kostura. Broj rtava na Teznom ocjenjuje se od 40.000 80.000. Tamo postavljen spomenik rtvama na groblju Dobrava nema slova a niti brojke ali se ipak sve zna.

 

Celje je grad, koji ima u svome urbanom okrugu preko 30 masovnih grobi ta a sa okolicom jo vi e. Istra itelji ocjenjuju rtve podru ja Celja na 25 hiljada. Veliki dr avni spomenik na Teharju kraj Celja simbolizira nevine uklje tene rtve. Tri kilometra ju no od Celja nalazi se jedva spomenut napu teni rudnik Pe ovnik. upnik i kroni ar tefan Ku er u 90-oj godini ivota govorio mi je, da je u napu tenom rudniku Pe ovnik potopljeno oko 12 hiljada ljudi. Malo dalje desno u zaselku Ko nica, nekoliko mjeseci poslije oslobo enja pobijeno je imu nih 500 doma ih ljudi, a pokolj od 400 doma ina u Slovenskoj Bistrici izvr en januara 1946.g.

Rudarski rov Sveta Barbara u zaselku Huda Jama blizu La kog, udaljen od Celja 16km u ovo vrijeme ima posebnu pa nju. Kada je slovensko dru tvo Dru tvo za ureditev zamol anih grobov 1996.g. tra ilo dozvolu za postavljanje spomen kapele Sveta Barbara u neposrednoj blizini rudarskog ulaza, u svome dopisu navode broj stradalnika u rudniku od 10 do 15 hiljada rtava. Spomen kapela bila je sagra ena 1997.g nekoliko dana kasnije dobila je i crvenu zvijezdu. Danas zlotvori govore otkrila se masovna grobnica , a na tom mjestu Sveta Barbara moli za nedu ne rtve ve 12 godina. Ja im poru ujem: sve se zna!! Ve se zna, da je u rudniku Svete Barbare u Hudoj Jami prona eno otvoreno dodatnih tri rudarska rova napunjena tijelima: sa mu kim, enskim i dje jim tijelima. Podzemni rudarski rov potje e od mihela Hude Jame Brezno, ukupne du ine je 4800m. Tre e rudarsko podru je u tom sistemu komunisti kih zlo ina je nedaleko Hrastnik sa poznatim lokacijama Stari aht , Brnica i graba Praprotno a sa podru jem planine Jelenca imamo preko 20 masovnih grobi ta, njih najvi e u napu tenim malim rudnicima.

etvrto rudarsko podru je je na relaciji Gornji Doli Stranice Zre e Slovenske Konjice Zgornja Bistrica kod Slovenske Bistrice. Kada je se pojavila poslije revolucije potreba za metalnom rudom, onda su po eli iz tih zatrpanih rudnika odvoziti na spaljivanje ostataka u pe Impol u Slovenskoj Bistrici, u javnosti poznato kao spaljivanje 4 hiljade le eva u pe i Impol!

Prou avaju i materijale o rtvama ve sam 1997.g. na specijalnoj elektronskoj karti bilje io i prikazao sam oko 900 masovnih grobi ta samo za podru je Slovenije. Kada bi zavr io sve materijale, broj masovnih grobi ta za Sloveniju vjerojatno bi se popeo na oko 1200 grobi ta. U poznatoj knjizi slovenskog dru tva pod naslovom Tudi mi smo umrli za domovino izdane 2000.g. u kojoj je tada objavljen i jedan moj dio, u komunisti kim redovima do lo je do panike. Bio je sazvan bora ki skup u planinskom domu na ebinah iznad Trbovlja (na istom mjestu gdje je donesena odluka o podizanju revolucije) i tamo je donesena odluka, da se ne e dozvoliti da se ijedan njihov po initelj pozove na saslu anje i tako to bilo i ostat e sve do sudnjeg dana. Neka komunistkinja mene je u asopisu Delo nazvala tamo neki ovje i u toj knjizi ne to piskari . Danas slovenska dr avna komisija bilje i oko 640 masovnih grobi ta u Sloveniji. Komisija je zaobi la mnoga hrvatska grobi ta, tako to rade udba i, naprave oni prije nas, ali znamo mi ne to drugo: sve se zna. Poznato je, da Slovenija ima oko 6 hiljada podzemnih spilja i druge prirodne jame ili vrta e. Prema izvje u speleolo kog saveza prona eni su ljuski kosturi u 180 jama. Ovo navodim kao skretanje pa nje na umbera ko podru je, vrsto vjerujem, da tamo pored jame Jazovka ima jo puno jama sa rtvama.

Hrvatska podru ja najvi e su istra ena na podru ju Vara dina, Bjelovara, Dubrovnika i jo pone to drugih podru ja, poznati broj masovnih grobi ta na podru ju Hrvatske je preko 600 grobi ta.

Otvaranje proti tenkovskog rova kod Maribora 1999.g., komemoracija u Ko evskom rogu, komemoracija u Crngrobu, kod Hude Jame i ostala slovenska podru ja i kao hrvatska podru ja, hrvatske vlasti nemaju hrabrosti tamo se pojaviti i pokloniti se rtvama. Umjesto njih to rade drugi. Kada europska zajednica poru uje hrvatskim komunisti kim vlastodr cima, da je potrebno provesti lustraciju, po inju tr ati okolo i tro iti novce poreznika. Tako je ove godine dva puta do lo dr avno izaslanstvo na podru je Hude Jame pokloniti se rtvama. U ime slovenskog dru tva brinem za tu kapelu vi e godina. Znao sam za dolazak tih hrvatskih delegacija ali nisam htio do i tamo, da ih ekam i da im otvorim kapelu. Ako takva dr avna izaslanstva nemaju niti toliko informacija, da ne znaju, da na podru ju Hrvatske i Slovenije brinu za rtve i spomen obilje ja razna dru tva, onda si zaslu uju, kad donose cvije e i pale svije e i da to ostavljaju ispred zatvorenih vrata. I tako bi

Ve je nekoliko puta hrvatsko unutra nje ministarstvo zamolilo hrvatsko dru tvo za istra ivanje rtava, da im damo svoje podatke. Njima ak nije niti poznato, da ve godinama postoji na a internetska stranica PIETETA, koja je javna, tu se svatko mo e poslu iti na ih podataka.

 

http://www.safaric-safaric.si/

 

( dragutin na obali Dunava u Vukovaru 1999.g. )