DRUŠTVA ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA

2015-06-19

 

Povodom sedamdesete obljetnice stradanja i 15 godina od blagoslova kapele hrvatskog blaženika kardinala Alojzija Stepinca i 20 godina od početka obilježavanja 1995.

 

Na grobištu Pancerica u Općini Cestica i župi Križovljan 14. lipnja 2015. održana komemoracija za žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata

 

Misu zadušnicu predvodio je mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup

       Na predjelu spomen područja Pancerica u Otok Virju, pod pokroviteljstvom Općine Cestica održana je u nedjelju, 14. lipnja 2015., s početkom u 16,30 sati komemoracija za tamo pogubljene žrtve koje su, prema izjavama svjedoka, na to stratište početkom lipnja 1945. godine dovožene vojnim kamionima iz smjera Varaždina i tamo likvidirane i većim dijelom pobacane u protutenkovski rov koji je potkraj rata dala iskopati njemačka vojska. Spomen područje Pancerica obuhvaća tri lokacije. Na dvije lokacije, na trasi pancerice nalaze se dva groba u kojima počivaju tijela 160 žrtava, a na mjestu bivšeg bunkera grob je 12 stradalih.

      U spomen na žrtve kod ceste spomen  križ je postavljen zahvaljujući lovcima Lovačkog društva sveti Hubert Cestica, a tom prigodom križ je, 1. studenoga 1994.,  blagoslovio vlč. Ivan Košić u prisutnosti fra Franje Talana koji je u propovijedi spomenuo i kolone križnog puta koje su se iz pravca Slovenije kretale prema Varaždinu. Iduće godine, povodom pedesete obljetnice stradanja misu je predvodio, u nedjelju 11. lipnja, don Anto Baković, a od te godine na svaku drugu nedjelju mjeseca lipnja tu se održava komemoracija, pa je tako bilo i ove godine.

      Sama komemoracija započela je hrvatskom himnom koju je kod spomen križa otpjevao zbor župe Uzvišenja sv. Križa, a nakon minute šutnje položeni su vijenci i zapaljene svijeće. U ime pokrovitelja komemoracije vijenac je položilo izaslanstvo Općine Cestica predvođeno načelnikom Mirkom Korotajem, zamjenikom Žarkom Rodešom i predsjednikom Vijeća Tomislavom Lazarom, a u ime Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava i Mjesnog odbora Otok Virje vijenac su položili Štefica Juršić, Dragica Markan i Boris Veselnik. Odavanju počasti žrtvama prisustvovali su lovci LD Sveti Hubert Cestica, predstavnici Udruge branitelja Općine Petrijanec, Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Čakovca, ogranak Udruge Hrvatski domobran Varaždin Čakovec i Udruge branitelja „HOS-a“ Mijo Modrić iz Belice, a u ime Udruge Macelj vijenac je položio i svijeću zapalio Damir Borovčak iz Zagreba.

         U ime  Društva za obilježavanje grobišta sudionike sjećanja na žrtve poratnih likvidacija 1945. godine grobišta Pancerica pozdravio je Franjo Talan i zamolio ih da se sjete  svih žrtava, kako onih poginulih u doba Drugog svjetskog rata i poraća , tako i onih koji su stradali i poginuli u Domovinskom ratu te onih koji su život izgubili od progona vlasti u diktaturama totalitarnih ideologija dvadesetog stoljeća.. Prisutne je podsjetio da je spomen kapelu pred 15 godina, 18. lipnja 2000. blagoslovio mons. Marko Culej, prvi varaždinski biskup, a zahvalio je svima koji su na bilo koji način sudjelovali u njenoj izgradnji i uređenju spomen području među kojima su bili i danas pokojni stanovnici naselja Ivan Borak, Marijan Petek, Ivan Golubić i Josip Šipek. Istaknuo je da su se zbog nemogućnosti dolaska ispričali  ormoški župnik Drago Avsenak i svećenik, profesor, dr. fra Vinko Škafar iz Maribora, a ispriku je uputio i Antonio Pauletić iz Istre i Mate Račević i udruga Daksa iz Dubrovnika.

     U drugom dijelu sjećanja sisački biskup, mons. dr. Vlado Košić predvodio je misu zadušnicu i održao prigodnu propovijed u kojoj je istaknuo da Crkva nikada nije odobravala ni jedan zločin i podsjetio na riječi svetog Pape Ivana Pavla Drugog izrečenih na Mariji Bistrici, 3. listopada 1998. godine, na beatifikaciji kardinala Alojzija Stepinca, koji je rekao, da se u osobi novoga blaženika spaja cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. (propovijed je na: http://misija.slobodnadalmacija.hr/clanci/ID/9301 )

      Zajedno s biskupom bili su i svećenici vlč. Zorislav Šafran, križovljanski župnik i njegov prethodnik, vlč. Ivan Košića i dekan preč. Valent Posavec, vinički župnik.

    Za uspomenu biskupu Košiću na boravak u Općini Cestica načelnik Mirko Korotaj predao je nakon mise umjetničku sliku, a poslije je snimljena zajednička fotografija sudionika sjećanja na žrtve i stradanja žrtava grobišta Pancerica.

     Za sve sudionike komemoracije mještani Otok Virja i lovci Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica priredili su u obližnjem društvenom domu prigodni domjenak, a uz lovački gulaš i slastice pripremljene od vrijednih domaćica posjetitelji su se mogli okrijepiti vinom s Falinić Brega i sokovima. U ime mještana Otok Virja flašu šljivovice ukrašenu, s jedne strane kapelom Blaženog Alojzija Stepinca, dok je na drugoj strani zapisana zahvala uz koju je datum 14. 6. 2015., uručila je Štefica Juršić.

    Od članova Društva za obilježavanje grobišta bili su nazočni: Barbara Turk i sestra joj Nada iz Vratišinca, Dragica Markan iz Kotoribe, Marijana i Josip Kolarić iz Belice, iz Svetog Ilije došli su Vlado Horenec, Stanko Cecelja i dr. Ribić te Dragutin Slatković, Franjo Črep iz Varaždina, Stjepan Jovan iz Nove Vesi, a od doaćih iz općine Cestica tu su bili Stjepan Borak, Antonio Kišić, Ivan Pavlović, Franjo Talan i Boris Veselnik.

 

Zabilježio Franjo Talan, 16. lipnja 2015. godine, fotografije - Darijan Vinter i Damir Borovčak

Za Pietetu pripremio – Dragutin Šafarić

 

 

 

Misija

Crkva u Hrvata 17.06.2015.

Biskup Košić: Hrvatski je narod najviše pomora podnio od komunističke revolucije

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u kapeli Bl. Alojzija Stepinca na Spomen-području Pancerica (Varaždinska biskupija) misu zadušnicu za sve žrtve, a u povodu 70. obljetnice od njihova poslijeratnog stradanja početkom lipnja 1945. kod naselja Otok Virje. U koncelebraciji bili su dekan preč. Valentin Posavec, umirovljeni župnik Ivan Košić i domaći župnik Zorislav Šafran.

Na početku homilije biskup Košić zahvalio je predsjedniku Društva za obilježavanje grobišta Franji Talanu i domaćem župniku Šafranu na pozivu da predvodi ovu misu. Biskup je istaknuo kako pročitana Riječ Božja govori o tome da Bog voli malene i kako raste sjeme, polako ali sigurno ono donosi obilan rod, te je podsjetio i kako se na tome mjestu nalaze u jamu bačena 172 ubijena tijela.

"Mogli bismo s Isusom reći da su i ova tijela poput sjemena gorušice položena u zemlju, da su morala umrijeti da bi iz njih izrastao obilan plod koji doduše polako raste, ali poput Kraljevstva Nebeskoga sigurno napreduje. Taj je plod istina koja se desetljećima skrivala, a sada je došla na vidjelo. Zašto se to dogodilo i tko je to učinio?

Djelo je to komunističke revolucije koja je poslije drugoga svjetskog rata kosila sve one koji nisu bili njeni pristaše. Tako je pobijeno silno mnogo ljudi, ne samo zarobljenih vojnika nego i civila, pa čak i žena i djece. Mi Bogu vapijemo za duše ubijenih, ali molimo se i za ubojice da se takvo što nikada više ne ponovi", rekao je biskup te dodao kako je ta revolucija počinila veliki zator i upravo je hrvatski narod u svojoj povijesti podnio od nje najviše žrtava.

"Protekle nedjelje obilježen je pomor u Maclju. U tim je šumama 130 jama od kojih je istraženo samo dvadeset i u kojima je nađeno 1163 ubijenih. Računa se da ih tamo leži oko 12 tisuća. Proteklih dana bila je komemoracija i u Hudoj jami u Sloveniji gdje je ubijeno i leži oko dvije tisuće hrvatskih ljudi. Sjećam se strašne slike djevojačkih pletenica koje su nađene u tom rovu! Danas sam gledao u Žažini, na krizmi, djevojke u lijepim narodnim nošnjama i videći njihove pletenice, pitao sam se zar su zaista tako mlade djevojke bile bačene u tu doista za mnoge Hudu jamu?!

A nitko nije bio ni u Maclju ni u Hudoj jami ovih dana ni od naših vlasti ni od naših medija. Jesu li oni zaista naši? Od Bleiburga u kolonama tzv. Križnoga puta išli su naši ljudi i u Sloveniji je pronađeno 600 masovnih groznica, u Hrvatskoj još 900, u Bosni se to još ni ne spominje, ali za neka mjesta se zna, kao i u Srbiji, tako da prof. Josip Jurčević kaže da je do sada evidentirano oko 1700 takvih grobnica.

Jedna od njih je i ova, tzv. Pancerica. Konačno bi trebalo priznati tu istinu i ne zataškavati ni jedan zločin! Crkva nikada nije odobravala ni jedan zločin, zlo je zlo i treba ga osuditi i odbaciti. Bl. Alojzije Stepinac, kojemu je posvećena ova kapela pred kojom se nalazimo, osudio je već 1941. i fašističke i nacističke zločine, ali je 1945. osudio i komunističke! A mi se nalazimo 70 godina poslije tih događaja i još nismo došli do nacionalne suglasnosti o zločinima komunizma jer na žalost još ima onih koji ih zagovaraju i ne priznaju.

Vidite ovih se dana digla velika medijska hajka na jedan nacrtani kukasti križ. Dobro, to treba osuditi, ali, ljudi dragi, pa svuda oko nas nalaze se zvijezde petokrake - i nikome ništa! Evo pred osmogodišnjom školom, koju sam ja polazio, stoji na stupu zvijezda petokraka i nitko ju ne želi skinuti, mada je prošlo 25 godina otkako je propao komunizam, no očito u mnogim glavama on još vlada! A ja sam svjedok, kao župnik Hrastovice i Petrinje, da se s tom crvenom zvijezdom na vojničkim kapama ubijalo naše ljude i da su pod tim znakom razoreni gradovi u mojoj biskupiji: Petrinja, Glina, Hrvatska Kostajnica... Odbacimo dakle sve totalitarizme i sve njihove simbole jednako!

Sveti papa Ivan Pavao II. jasno je osudio sva tri velika zla dvadesetog stoljeća: fašizam, nacizam i komunizam! A koliko je samo taj treći, koji je najdulje trajao, počinio zločina i zavio u crno naš hrvatski narod! Moj otac, ovdje prisutni, pričao mi je kako je kao dječak išao tog svibnja 1945. sa susjedom koja je očekivala susresti svoga sina promatrati te kolone iznemoglih ljudi koji su danima pješačili kroz Petrijanec (o toj koloni književnik, moj zemljak Joža Skok, u svojoj knjizi "Garestinski panoptikum" ima jedno poglavlje: Petrijanečka postaja križnoga puta). Onda je za par dana došao glas da leševi plivaju po Dravi pa je tata išao vidjeti i tu je doista vidio strašan prizor, među muškim leševima vidio je i ženu s malim djetetom u naručju koja se zaplela u granu.

Protekle godine mi smo u Sisačkoj biskupiji postavljali spomen-ploče svećenicima ubijenima u II. svjetskom ratu i poraću. Bilo ih je 22. Zamislite, u 63 župe 22 ubijena svećenika! Jedan od ustaša i 21 od partizana! Ukupno u Hrvatskoj i BiH više od 600 ubijenih svećenika, dok je u isto vrijeme u jednako velikoj Slovačkoj ubijeno 14 svećenika. Riječ je dakle o strašnom progonu Crkve, najgorem od cara Dioklecijana do danas! Iz ovdje susjednog sela Strmca bio je ubijen svećenik, župnik u Svetoj Mariji Okićkoj, Slavko Bedenik. I toliki drugi!", rekao je biskup.

U nastavku biskup je podsjetio na još neka zla komunizma, posebno se osvrnuvši na Zrin. "Mi, braćo i sestre, oplakujemo mrtve, ali znamo da su oni poput sjemena koje je umrlo, ali je zato dalo obilan rod, prema onoj Tertulijanovoj: Krv mučenika, sjeme kršćana. Mi u Sisačkoj biskupiji imamo jednu župu bez župljana, to je Zrin. Nju su razorili partizani 9. rujna 1943. Kad sam ja to rekao, naime da su partizani u Zrinu počinili zločin, nazvao me jedan novinar da sam "nacibiskup". A ja sam samo rekao istinu.

Očito istina i danas teško prolazi. Ali sve se više probija, kao zrno koje raste i ne može ga se zaustaviti. A oni koji su skrivali i opravdavali zločine bit će u budućnosti posramljeni. Evo, mi smo iz Zrina tj. od potomaka Zrinjana, koji su preživjeli taj pokolj – a stradalo ih je više od dvije stotine jedan dan – dobili i krčkog biskupa Ivicu Petanjka", rekao je biskup te na kraju zaključio:

"Tako su prolazili naši Hrvati koje se trebalo ukloniti sa zemlje. Ali tomu se mora stati na kraj, svi ljudi imaju pravo živjeti u miru. Zato budimo odgovorni i promičimo istinu, ne dajmo se ušutkati, uime tih malih ljudi, koji su izgubili sve, uime žrtava i to ne samo ovih 172, nego i desetke i stotine ubijenih na Bleiburgu i Križnome putu. Da naš narod na istini može graditi bolju budućnost, da sve ove žrtve ne budu uzaludne. Mi duboko vjerujemo da one nisu bile uzaludne, da će na njihovoj krvi izrasti nova budućnost našega naroda, ali se za nju svi trebamo boriti, s vjerom u Krista, noseći svoj križ, ali i vjerujući u uskrsnuće".

Pjevanje je predvodio župni zbor iz Križovljana, a misi je prethodila komemoracija i molitva kod spomen križa na kojoj su sudjelovali lovci iz Cestice, koji su taj križ podigli prije 15 godina, domobrani iz Petrijanca te načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj.