Prvog domovinskog rata 1945

 

2012-10-18

Zapis o komemoraciji Društva za obilježavanje grobišta održanoj 8. 10. 2012.

 

Na Dan neovisnosti u župi Vratišinec, u Međimurju, sjećanje na žrtve rata i poraća i poginule u Domovinskom  ratu

 

          U organizaciji Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Čakovca i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina održano je na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, po peti puta, u ponedjeljak, 8. listopada 2012. godine, sjećanje na žrtve totalitarnih režima prošlog stoljeća, a komemoraciji i misi zadušnici prisustvovali su, uz članove spomenutih Društava, i članovi obitelji žrtava poratnog jugo-komunističkog terora stradalih iz  župe Vratišinec, kao i predstavnici  bratovštine Petar Zrinski iz Čakovca, Hrvatski domobran, udruga Macelj, Matica Hrvatska Čakovec i Općine Vratišinec. Od rodbine stradalih tu je bila najmlađa Ivana Sakač, a bili su i potomci braće ubijenog svećenika Ivana Mađarića i ostali.

 

U Međimurju popisano preko 700 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća

        Sama komemoracija započela je ujutro u 9 i 30 okupljanjem kod spomen obilježja koje je 2008. blagoslovio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Sjećanje je započelo hrvatskom himnom koju su uz pratnju na flauti učenice Barbare Turk otpjevao zbor župa, a potom je minutom šutnje odana počast žrtvama. U ime organizatora okupljene je pozdravio Josip Kolarić, predsjednik čakovečkog Društva koji je rekao: - Poštovane gospođe i gospodo, dragi prijatelji!

     U Hrvatskoj je evidentirano više od 900 grobišta i stratišta ratnog i poratnog razdoblja. Na području naše županije popisano je preko 700 žrtava od kojih se većini ne zna grob. U masovnim stratištima: Repova šuma kod Štrigove, stratištu Sep kod Gornjeg Hraščana, stratištu Ksajpa kod Šenkovca i grobištu „Leš“ u Kotoribi nalazi se samo manji dio tih žrtava. Upitati nam se g dje se nalaze ostale žrtve?

      Dvadesetak godina živimo u slobodnoj suverenoj Hrvatskoj državi a još uvijek nismo u potpunosti odlučni suočiti se sa istinom. Vjerojatno zato, svako malo otkrivamo nova stratišta a svjedoci bešćutnih zločina komunističkih vlastodržaca još uvijek nisu sigurni jeli vrijeme istine napokon došlo. Možda je tako i poradi činjenice da su poneki izvršitelji ili nalogodavci zločina još uvijek živi. Oni koji skrivaju istinu ili to čine njihova djeca, samo pokušavaju pobjeći od nečiste savjesti ali tu je ovo prekrasno spomen obilježje koje ih opominje i poziva na oprost i molitvu.

Gospođe i gospodo! Danas obilježavamo Dan neovisnosti, dan u kojem se sjećamo svih onih čija je žrtva života ugrađena kao zavjet ljubavi u temelje Hrvatske državnosti. Sjećajući se svih ubijenih i nestalih ponovo svjedočimo s koliko se patnje i stradanja stvarala Hrvatska država. Nakon trideset godina odležanih u američkim zatvorima da bi upozorio svijet na Hrvatsku situaciju u domovini se vratio Zvonko Bušić domoljub ili terorist? Prosudite sami ali prethodno poslušajte njegove riječi prilikom dolaska u Hrvatsku.  - „Još bi jednom sve prošao za samo jedan dan Hrvatske slobode“.

     U Haagu se i danas nalaze časni Hrvatski generali Gotovina i Markač. Ipak sve naše žrtve nisu ostale uzaludne. Domovina je stvarnost koju živimo, ljubav zbog koje smo stoljećima ustrajali i vjera da kroz sve ovo više nikada nećemo morati prolaziti.

Bože hvala ti za sve ove Hrvatske mučenike, molimo za spokoj njihovih duša i za vječno svjetlo slobode i mira domovine naše Hrvatske. Počivali u miru božjem.

 

Iz Varaždinske biskupije ubijeno preko trideset svećenika ….

     Prisutnima se potom obratio i Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina, koji je rekao: - Dragi prijatelji pred 4 godine uspjeli smo postaviti ovo spomen obilježje zahvaljujući upornosti naše članice gospođe Barbare i dobrovoljnim prilozima  koji su se skupljali. Kao što vidite tu su napisane sve žrtve koje su stradale od jugo-komunističkog terora, tu moram istaknuti i župnika Hinka Krodera koji je također nestao u tim poratnim sukobima i učvršćivanjima vlasti. Na ovogodišnjem Simpoziju održanim na temu "Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine“, održanim u Zagrebu 25. i 26. travnja, a koji je u organizaciji Komisije za hrvatski martirologij biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, spomenuli smo da je iz Varaždinske biskupije nestalo i ubijeno preko trideset svećenika između ostalog i član ove župe koji je tu rođen, župnik župe Križovljan vlč. Ivan Mađarić kojeg su na početku rata ubili Nijemci. Nadamo se da ćemo do druge godine uspjeti upisati i njegovo ime na ovo spomen obilježje. Nestale su i poubijane 4 časne sestre bogoslovi i sjemeništarci. Danas na Dan neovisnosti sjećamo se i tih žrtava i onih svih ostalih po bezbrojnim grobištima i stratištima kojih je u Varaždinskoj biskupiji preko stotinu. Mi kao udruga djelujemo 12 godina i prvo spomen obilježje koje smo napravili, napravili smo na grobištu Sep,a prvo koje smo obilježili je bilo grobište Repova šuma u Štrigovi gdje su 1947. godine poubijane žrtve gornjeg  Međimurja. Svim tim žrtvama pokoj vječni, a nama ostaje da se na njih sjećamo, za njih pomolimo i da ih ne zaboravimo. Također, moram tu istaknuti da je u tih 12 godina aktivnosti Društva umrlo desetak naših članova koji su dali veliki doprinos  obilježavanju stratišta i grobišta na ovom području Varaždinske biskupije između njih i Zlatko Pišpek koji je zajedno sa gospođom Dragicom Markan popisao sve  žrtve župe Kotoribe i najzaslužniji je da smo ono grobište uspjeli obilježiti. Jedna od najvećih stratišta Hrvata je grobište Tezno u Mariboru pa pozivam sve koji mogu da 21.10.2012 sudjeluju u misi zadušnici koju će predvoditi naš varaždinski biskup msng. Josip Mrzljak. Misa će biti u 10 sati u crkvi  sv. Alojzija u Mariboru, nakon toga će se položiti vijenci i izmoliti molitva kod spomen obilježja i grobu na groblju Dobrava gdje su ekshumirane žrtve pokopane, a više tisuća i danas leži u obližnjoj tezenskoj šumi. Još jedanput svima čestitam van neovisnosti i zahvaljujem što ste došli, a pokojnima mir vječni na brojnim grobištima i stratištima gdje god počivali.

 

Predsjednik Vijeća Antun Bukovec – u kostima ljudi vladao je strah

   U ime Općine Vratišinec okupljenima se obratio predsjednik Vijeća Antun Bukovec koji je rekao: - Sastali smo se danas da bismo zajednički proslavili dan Hrvatske neovisnosti, da bi educirali uspomene na sve one žrtve koje su nevine stradale u doba prvoga, drugoga svjetskog rata, isto tako našeg Domovinskog rata. Velik dio ljudi poslije drugog svjetskog rata jednostavno su poubijani.

      O djelovanju i stradanju vlč Hinka Krodera predsjednik Vijeća je naglasio: - Proučavajući povijest Vratišinca vidimo da gotovo nema udruge i društava u kojem taj čovjek nije bio angažiran ili kao osnivač ili kao aktivni član, od vatrogasaca, Sokola pa i same škole. Župnik je bio veoma cijenjen i meni je strašno žao što se pokretanje ovakve akcije, da se sazna istina o svim nestalima počela dosta kasno događati. A zbog čega? Zbog toga jer su mnogi ljudi, znamo da je prije morao biti muk i tišina zbog bivšeg političkog sistema, da se rijetko govorilo, da je u kostima ljudi vladao strah, da su nerijetko pričalo, a ima dosta tih starijih ljudi koji su danas pokojni koji su na samrti prenosili pojedine tajne svojoj djeci, a djeca su to dalje sačuvala.

    U ime Matice hrvatske Čakovec prisutne je pozdravio Franjo Martinez, a o stradanju žitelja župe Vratišinec, o svim žrtvama upisanim na spomenika, poubijanim u poratnim likvidacijama Drugog svjetskog rata govorila je Barbara Turk koja je pobrojala sve žrtve stradale u poratnim progonima i likvidacijama, u doba dok je rat već prestao. To su; iz Vratišinca  Josip Manarić i tadašnji poštar Roko Cimbola. Godine 1947. iz naselje Peklenica ostalo je bez četvorice

mladića, dvadesetogodišnjaka. Uhićeni, odvedeni i ubijeni su bili Josip Razlek, Roko Novinić,

Vid Zadravec i Antun Horvat, a od komunističke ruke i strahovlade stradali su i nestali, za koje se danas znaju imena, još Valen Tarandek, Rudi Sabo, Valent Škvorc, Mijo Jambrošić i Valent Munđar. U Gornjem Kraljevcu na stravičan način ubijen je hrvatski domoljub, intelektualac i vjernik Valent Tuksar koji je za vrijeme mađarske okupacije Međimurja zastupao međimurske Hrvate u Varaždinu gdje je bio u izbjeglištvu do kraja rata. Na blagdan Velike Gospe 1947., nakon povratka s hodočća iz Marije Bistrice, uhićen je i strijeljan ispred kuće, pred ženom i djecom, dok su mu braća bila uhićena i mučena. Ivan Tuksar dva je tjedna prije toga odveden u nepovrat i ubijen, kao i djevojka mu Cecilija Varošanec. Na sličan način nestali su još i Jakob Šimunić, Tomo Tkalec i Slavo Sršan, kao i Antun Turk iz Križovca. Posljednja žrtva polustoljetnoga jugo –komunističkog terora bio je Rudi Mutvar iz Križovca, uhićen 1987., u pritvoru mučen i na smrt pretučen zbog pjevanja hrvatskih domoljubnih pjesama.

 

Željko Tomašević,

– Dan europske savjesti zaboravile obilježiti hrvatske državne strukture

    U ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva nazočnima se obratio potpredsjednik Želko Tomašević, a između ostalog je rekao: - Čast mi je sve Vas pozdraviti ispred članova Hrvatskog žrtvoslovnog društva, njegovog Predsjedništva, a posebno Vam prenosim pozdrave našega predsjednika gospodina prof. Zvonimira Šeparovića koje Vam je on jučer vrlo osjećajno uputio s hodočašća našeg društva u mučeničko mjesto Španovicu.

      Naša je Domovina puna ovakvih mjesta mučeništva i to ne samo zemlja, nego i naše more, vode i ponori pa tako i izvan naše Domovine. Hrvatsko žrtvoslovno društvo se kao što Vi to već znate, bavi ne samo zaštitom dostojanstva i časti žrtava, spomen obilježavanjima mjesta i vremena njihovoga stradanja, nego i prevencijom, zaštitom od stradanja.  Ovdje posebno pozdravljam i zahvaljujem dragim ljudima iz Društva za obilježavanje grobišta, njih koji istražuju i trajno pohranjuju istinu o našoj prošlosti koja je nužan preduvjet za boljitak hrvatskoga naroda, jer teško da bilo koji narod može graditi sretnu budućnost, ako ona ne počiva na zdravim temeljima. Ovi dragi ljudi koji su podigli ovaj divan spomenik, svojim življenjem potvrđuju pouku o vjeri koja znači djela, one riječi sv. Antuna Padovanskog da Riječ Božja živi onda kada je život govori, pa svi Vi koji na svaki način bilježite, istražujete i čuvate pravi spomen na hrvatska stradanja, na svaku žrtvu, svakog mučenika, ostvarujete i Sveto pisamsku poruku po kojoj se prepoznaju oni koji hodaju putovima koji vode u dom svjetla, od onih koji ostaju u tami.

     Čuli smo riječi predstavnika ogranka Matice Hrvatske Čakovec o našem pravu na istinu. Imamo pravo i moramo utvrđivati istinu i nitko nam uistinu ne može reći da time stvaramo mržnju ili tražimo osvetu, jer istina je ljubav, a ne mržnja. Ona ljubi a ne mrzi. Istina nije osveta.

      Žalosno je da hrvatske državne strukture do dana današnjeg ne žele hrvatske žrtve primjereno obilježavati, spominjati ni o njima podučavati, a još manje istraživati tolika mnoštvena grobišta hrvatskoga naroda i svih žrtava koje su komunističke vlasti pobile tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, ali kako to vidimo na primjeru našeg mučenika Rudija, ubijenog 1987., čije ime vidimo na ovom spomeniku, možemo reći da su ti zločini činjeni i sve do početka Domovinskog rata 1991. odnosno ostvarenja slobode, a po stradanjima u minskim poljima, nažalost i sve do danas.

       Žalosna je ta činjenica da unatoč svim rezolucijama Vijeća Europe i Europskog parlamenta, Deklaraciji Hrvatskoga sabora, političke strukture ove države po njima ne čine ništa, a mediji o njima ne daju slova, ne želeći ih tako narodu dati do znanja, dok su se te iste političke strukture istodobno klanjale i poklanjale pred tom Europskom Unijom i tamo gdje ona nije od njih ništa tražila. Čak su se poneki puta i lažno izmišljali razlozi i zahtjevi koji nisu postojali da bi se iz raznih interesnih razloga počinila nedjela prema Domovini! Nakon što je prošle godine konsenzusom svih političkih stranaka, u Hrvatskom saboru donijet Zakon o pronalaženju, obilježavanju i istraživanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, sadašnje državne vlasti mijenjaju taj zakon i ukidaju neovisnost njime osnovanog Ureda pod izlikom da će oni poboljšati rad tog ureda, opet ponavljam, sve to unatoč zahtjevima EU-e koja svojim dokumentima izričito zahtjeva da istraživanje žrtava mora biti politički neovisno od bilo koje političke stranke, od bilo kojega parlamenta, odnosno državnog tijela. Danas slušamo da će Ministarstvo u okviru kojeg bi Ured trebao raditi, njegov rad učiniti boljim od onoga kojeg bi Ured ostvarivao kao znanstvena institucija samostalna od bilo koje političke stranke i u kojem bi bili zaposleni znanstvenici neovisni o promjenjivoj politici?

      Koliko je to vjerodostojno govori činjenica da ova vlast koja kaže da će istraživati i dostojno obilježavati sve žrtve, ove godine nije željela obilježiti ni 23. kolovoza, dan kojeg je europska zajednica naroda uspostavila kao Dan europske savjesti i sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima, dakle ne samo komunizma nego i nacizma i fašizma. Ni ove godine tom obilježavanju nije bilo odziva hrvatskih državnih političkih struktura što o svemu zasad govori dovoljno. Zato se i ovdje prisjećam riječi jedne od propovijedi Oca biskupa Valentina Pozaića, kojima je ukazao da su oni koji se protive istraživanju komunističkih žrtava, posebno žrtava poraća, htjeli istražiti samo jedan logor, da su to nesmetano mogli učiniti za svo vrijeme njihove vlasti koja je potrajala skoro pet desetljeća i u kojem vremenu im se nitko nije mogao ni usuditi usprotiviti, a posebno ne bilo što im zabraniti, čime se logički nameće odgovor da to nisu učinili jer im istina nije odgovarala.

 

Izaslanstvo općine Vratišinec vijenac položilo kod spomen obilježja i kod spomen ploče poginulom branitelju Domovinskog rata Damiru Golubiću

      Po održanim prigodnim govorima položeni su vijenci i zapaljene svijeće. U ime Općine Vratišinec vijenac su položili i svijeće zapali načelnik Zdravko Mlinarić, zamjenik mu Zlatko Kovačić, predsjednik Vijeća Antun Bukovec i vijećnik Dalibor Sabol, u ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva svijeće su zapalili Željko Tomašević i Franjo talan, a u ime Društva za obilježavanje grobišta Dragica Markan, Franjo Črep, Ivan Pavlović i Stanko Lazar. Izaslanstvo udruge Macelj predvodio je Milan Pavić, a svijeće su zapalili i članovi obitelji ubijenih i predstavnici ostalih udruga. Molitvu je predvodio vlč Pavao Mesarić, a  pjesmom Bože čuvaj Hrvatsku prisutni su završili prvi dio komemoracije nakon koje su se uputili prema župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišinec.

     Po održanoj komemoraciji žrtvama poratnih stradanja izaslanstvo općine Vratišinec predvođeno načelnikom uputilo se kod spomen ploče poginulom hrvatskom branitelju stradalom u Domovinskom ratu, a odavanju počasti, polaganju vijenca i paljenju svijeća priključili su se i Dragica Markan i Željko Tomašević. Na spomen ploči postavljenoj u spomen na poginulog branitelja zapisano je: Na čast i slavu poginulom hrvatskom branitelju Domovinskog rata: Damir Golubić (29. 12. 1974. – 08. 09. 1995.). Navik on živi ki zgine pošteno. Općina Vratišinec 03. 05. 2003. g.  

    Potom smo se i mi uputili u župnu crkvu Uzvišenja sv. Križa u kojoj je župnik Hinko Kroder, rodom iz Bavarske kroz 26 godina krstio djecu, služio mise i brinuo o župi sve dok ga poratna vlast nije odvela. (posljednje krštenje vlč Hinko Kroder, začasni prisjednik NDS-a, obavio je 27. svibnja 1945., a naslijedio ga je domaći sin vlč Ivan Mihalić koji je također bio proganjan i zatvaran od poratne komunističke vlasti od koje se spasio odlaskom u inozemstvu te je početkom 1953. godine stigao u Australiju….  op ft). Po ulasku u crkvu, ispod kora nalaze se sa svake strane uokvirene fotografije svećenika vezanih uz Vratišinec koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu i poraću, križovljanskog župnika vlč. Ivana Mađarića ubijenog 10. travnja 1941. godine od nacista (pokopan je na groblju u Cestici op ft) i od poratne vlasti odvedenog i nestalog  

Župnika Hinka Krodera stradalog od komunista. Na zidovima crkve, u svetištu, lijevo i desno od oltara, nalaze se freske hrvatskih blaženika, svetaca i mučenika. Na južnoj strani su, kapucin Leopold Bogdan Mandić, i kardinal Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup, žrtva komunističkih progona, a na desnoj strani je Nikola Tavelić i Marko Križevčanin. Tu je na jednom od vitraja i slika Majke Terezije, a prema zapisu ispod slike vitraj je nastao 2011. godine.

    Misu je služio i prigodnu propovijed održao vlč Pavao Mesarić, a pod misom je pjevao zbor župe koji je uz pratnju na orguljama otpjevao pjesme „Zastava nas sveta vodi“, Život svoj prikazujemo Bogu, Ružo Kristova…, i na kraju pjesmu Zdravo djevo, kraljice Hrvata, koju je ispjevao od komunista ubijeni svećenik p. Petar Perica, likvidiran od komunista na otočiću Daksa po partizanskome preuzimanju vlasti u Dubrovniku, u listopadu 1944. godine. 

      Po održanoj misi okupili smo se u vjeronaučnoj dvorani na kratku zakusku koju su uz podršku Barbare Turk priredili domaćini, a tu su predstavnici udruga i pojedinci mogli iznijeti svoja zapažanja, sjećanja i svjedočenja o stradanjima u doba totalitarnih režima.

     Oko pola dva sata uputili smo se prema Čakovcu i Varaždinu gdje smo kod spomen križa u Dravskoj šumi zapalili svijeće i izmolili molitvu, a tu nam se pridružio i Ivan Brodar, sin Jeronima, kojem su 15. svibnja 1945. godine poratne partizanske vlasti odvele oca koji se obitelji nakon toga više nikad nije vratio.

 

      Za domoljube i čuvare istine zapisao i fotografije uvrstio Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, osnovanog u Varaždinu 20. rujna 2000. godine, voditelj Istraživačkog središta Saborske komisije za utvrđivanja ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata za Varaždinsku županiju, od početka 1997. godine – do njenog ukidanja od strane Sabora Republike Hrvatske

 

Na slici 1:

Zajednička fotografija svih sudionika sjećanja kod spomen obilježja u Vratišincu snimljena nakon molitve 8. listopada 2012. (snimio Ivan Lovaković)


Na slici 2:

Hrvatsku himnu na flauti je odsvirala učenica Barbara Turk, a na kraju komemoracije i pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku


Na slici 3:

U ime organizatora prisutne je pozdravio Josip Kolarić, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Čakovca i održao prigodni govor


Na slici 4:

U ime Općine Vratišinec prisutnima se obratio predsjednik Vijeća Antun Bukovec


Na slici 5:

O stradanjima i ubojstvima nakon Drugog svjetskog rata u župi Vratišinec govorila je Barbara Turk,


Na slici 6:

Prigodnim riječima nazočnima se obratio i Željko Tomašević,  potpredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba


Na slikama 7- 10:

Odavanju počasti žrtvama prisustvovali su i svijeće zapalili predstavnici HŽD-a, Općine Vratišinec, Društva za obilježavanje grobišta iz Varaždina i Čakovca, obitelji stradalih


Na slikama 11 i 12:

U spomen i sjećanje na poginulog hrvatskog branitelja Damira Golubića Općina Vratišienc postavila je spomen ploču, a polaganju vijenca i paljenju svijeća izaslanstvu Općine priključili su se i predstavnici HŽD-a i Društva


Na slikama 13 i 14:

U župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa misu zadušnicu je služio vlč Mesarić