SLIKE ZA MALA RAZJBUSKA - GOOGLE

BJELOVARSKO - BILOGORSKA ZUPANIJA
    MALA RAJZBURSKA SUMA
    O ukidanju Komisije za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava II. svjetskog rata
      Tiho gasenje sjećanja?

        Broj 9, dana: 01.03.2001. BJELOVARAC

        Z. Ivković: Zrtve na strani partizana odmah su popisane, a i ove druge zrtve trebale bi na to imati pravo.
        Do sada je Povjerenstvo saborske Komisije za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava Drugog svjetskog rata na području bjelovarsko-bilogorske zupanije pri Matici hrvatskoj Bjelovar popisalo oko 60 posto, a to je oko 2.700 zrtava. - O budućnosti ne mogu reći nista. Najavljeno je stavljanje izvan snage zakona koji je to regulirao. Pretpostavljam, budući da je veći dio posla zavrsen, da će se rad na preostalom istrazivanju nastaviti i dovrsiti - kaze predsjednik Ogranka Matice hrvatske Bjelovar i član Povjerenstva Zdravko Ivković, komentirajući najavljeno ukidanje Komisije.
        Nakon ukidanja, ako do toga dodje, ima naznaka da će svu dokumentaciju trebati predati Drzavnome arhivu u Zagrebu, a takodjer i podatke o nepopisanim zrtvama s ovog područja.
        - Prije sedam godina - naglasava Ivković - Matica hrvatska u Garesnici je samoinicijativno popisala nepopisane zrtve s područja grada Garesnice i njihov broj iznosi gotovo 400. O tim je zrtvama Garesnička Matica hrvatska izdala knjigu pod naslovom "Garesnički zrtvoslov".
        Sto se tiče grobista u kojima su pretezito hrvatske zrtve, najvise vojnici NDH, Povjerenstvo ima saznanja o 22 lokaliteta na području Bjelovarsko-bilogorske zupanije. U samoj okolici Bjelovara su tri lokaliteta i to uz groblje Sv. Andrije, suma Lug sa sedam grobnih jama i suma Razboička (Rajzbuska) s osam grobnih jama.
        Budući da je neizvjesno kako će se rad na utvrdjivanju ratnih i poratnih zrtava Drugog svjetskog rata dalje odvijati, predsjednik bjelovarskog Ogranka Matice hrvatske ne moze tvrditi nista konkretno glede planova, ali izrazava nadu da će posao uspjesno biti zavrsen.
        - Naglasavam posebno da povjerenstvo ima sedam članova, predsjednik je dr. Miculinić, i ulozeno je mnogo rada da se utvrde nepopisane zrtve. Zanimljivo je da je Bjelovar nekoliko puta bio bombardiran, a nisu popisani ni gradjani koji su tada poginuli. Političke konotacije uvijek postoje, a lose bi bilo posao ne privesti kraju. Zrtve pale na strani partizana su odmah poslije rata popisane, a i ove druge zrtve na to imaju pravo - kaze Zdravko Ivković."

        Zločin i kazna
          INFORMATOR br. 2
        Bjelovar, 21. listopada 1998. godine

          BJELOVARSKO – BILOGORSKA ZUPANIJA

          JOSIP MANOLIĆ, rodjen je u KALINOVCU kod Djurdjevca 1920. godine, segrtovo je u Bjelovaru 1938. godine. Politikom se počeo baviti 1937. godine. Već kao komunistički nastrojen ulazi u sindikat. Rastura komunističke letke 1941. godine i radi na pripremi pobune protiv tadasnje vlasti.. Djeluje na području Nove Gradiske, Slavonske Pozege, tj. Slavonije , Peratovice (Grubisnog Polja) i cijele okolice Bjelovara. Imenovan je 1941-1942. godine za Organizacijskog sekretara PK SAKOJA-a. Po ustroju OZN-e 1944. godine upućen je kao glavni zapovjednik u akciju oslobodjenja Bjelovara i okolice. Njegovi ljudi ruse most na rijeci Dravi izmedju Virovitice i Barča (Madjarska), 1944 – 1945. godine zatvaraju krug bjelovarske okolice i tjeraju zbjegove prema Zagrebu i Sloveniji, odnosno Austrijskoj granici.

          NASTUPA REVANSISTIČKI

          JOSIP MANOLIČ – JOZA ulazi u Bjelovar sa svojim Partizanima. Jasi na bijelom konju ogrnut crvenim plastem. Njegovi poremećeni krvnici noću izvlače ljude iz njihovih kuća odvode ih u sumu Lug i Razbuska (razbojnička), stradanja su na sve strane, od Čazme do Donjih Mosti. Ubija se bez milosti, kolje, muči…Manolić i njegovi ljudi strah i trepet su Bjelovarsko – bilogorskog kraja (Regije). Poubijano je 625 ljudi, mnogi su zavrsili u komunističkim tamnicama.

          HRVATSKO JEDINSTVO

          Danas (1998.) prezivjeli zatvorenici (HDPZ), njih 546. potpisali su optuznicu (kaznene prijave) protiv Josipa Manolića. Iz sume Lug 1992. godine iskopane su kosti 280 zrtava, mučenih, vezanih telefonskom zicom…Te iste godine sve to je otpeljano u Zagreb i netragom nestalo. Ne postoje medicinski zapisnici iskopavanja iako su uredno vodjeni od strane primarijusa dr. Rudolfa Miculinića. Josip Manolić tada (1991. – 1993.) obnasa niz funkcija od predsjednika Vlade do ravnatelja ureda SZUP-a. Tih godina postavlja svog čovjeka Milu Ćuka, za načelnika bjelovarskog SZUP-a. Iako je imenovan odbor (HDZ-a) za iskopavanje masovnih grobnica (II. Svjetskog rata) grobnica u sumama Lug, Razbuska, itd. , do danas se samo odugovlači sa rasvjetljivanjem tih tajni.

          RATNI ZLOČINI KOMUNISTA I ANTIFASISTA

          U vodjenju rata i oslobadjanju bjelovarskog kraja od Ustaske i Domobranske vojske, po naredjenju J. Manolića skidaju se ljude s vlaka i odvode, od kojih nekima gubi se svaki trag. Po svjedočanstvu starijih, Manolić samo viče » vodi ! « te njegovi partizani po » de fakto « kratkim postupcima - odmah likvidiraju one izdvojene. Dok je 1992. godine vrsena (eshumacija) iskopavanje zrtava u Lugu; djelatnici SZUP-a (Sluzbe za zastitu ustavnog poretka) snimali su sa video kamerom - no, ne zna se, gdje je danas taj film ?

          TRAGOM REVOLUCIONARNOG PUTA JOSIPA MANOLIĆA

          1946. do 1947. godine Manolić odlazi u Zagreb za načelnika odjela za izvrsenje kaznenih sankcija . Kao glavni provodi utamničenje Nad-biskupa Alojza Stepinca. I na toj duznosti ostaje do 1960. godine kada postaje sef SUP-a (Sekretarijata unutarnjih poslova ) u SFRJ. 1965. godine izabran je u Sabor SR Hrvatske i obnasa funkcije predsjednika organizaciono-političkog odbora, predsjednik zakonodavno-pravne komisije, član je Ustavne komisije…1969. godine izabran je po drugi put u Sabor SR Hrvatske. 1989. godine rukovodi CK SKH na 20. kongresu donosi odluke o raspisivanju prvih parlamentarnih izbora. Odmah potom 17. lipnja 1989. godine osnivač je HDZ-a na zagrebačkom Jarunu u prostorijama NK Borac Zagreb.

          MANOLIĆ PREOKREČE KAPUT

          1993. – 1994. Manolić je Predsjednik Zupanijskog doma Sabora i vrsi niz drugih funkcija. Drugi je čovjek u novo nastaloj Republici Hrvatskoj, odmah je do Franje Tudjmana. 1994. – 1995. godine sa svojom frakcijom (S. Mesić, Degoricije, Jurić i dr.) zele preoteti vlast Tudjmanovima. Izlika im je da ta klika ne legalno vodi rat u BiH-a. Ne uspijeva im izvrsiti drzavni udar tj. preokret i moraju otići sa političke scene HDZ-a. Godine 1995. osnivaju svoju stranku HND. U nasoj zupaniji nemaju ogranak.

          MANOLIČEV PRIJEKI SUD

          Mnogo je godina proslo a Manolič jos slobodno seće ulicama Zagreba i zivi u Nazorovoj ulici u susjedstvu Franje Tudjmana. U svojoj knjizi » 1989 – 1995. MANOLIĆ « nakladnika MISL, kaze: » Otvaranje rupe Jazavke «, jedne jame za drugom povlaći za sobom proslost. « U svojoj knjizi Hrvatsku totalitarnom prćijom jednog čovjrka «. » Tudjman je dvojake naravi… « U tjedniku » Nacional « od 4. studenog 1998. godine na stranici 22 u intervjuu Ivi Pukaniću toboze brani Tudjmana isprdavajući kaze:… » druge snage ruse njegov autoritet i njegovu politiku… « Fotografira se uz sliku Franje Tudjmana, kao hrvati su takvi koji se ne znaju ikonografije rijesiti. Prije Tito, a sada Tudjman.

          TITIN ZLODUH VLADA HRVATSKOM

          Franjo Tudjman je bio komunistički general. Koji je za vrijeme rusenja NDH u Čazmi zatvarao hrvate, i domobran, i punio Čazmanske sume. Procjenjuje se da je tamo oko tisuću Hrvata pogubljeno. Primarijus dr. Rudolf Miculinić osobno je ispričao da u kuće upali su mu od Mile Ćuka ljudi i oduzeli mu sve zapisnike koje i stvari koje je vodio u eshumenacijama* koje su partizani poubijali bez sudjenja. Josip Manolič koji je harao po slavonskom i bjelovarskom kraju u cijeloj svojoj politici daje krive procjene i često mijenja misljenje. 1948. godine sudjeluje u zavjeri protiv Andrije Hebranga. 27. ozujka 1993. tajno se sastaje s Radovanom Karadjićem, Nikolom Koljevićem i drugim nasim neprijateljima ( izvor iz knjige ) » Vlada nacionalnog jedinstva « autora Franje Gregorića. 1993. Na Trgu E. Kvaternika u Bjelovaru javno se potpisuje peticija za sudjenje J. Manoliću i drugim počiniteljima ratnih zločina. (D. Bobek).

          Bjelovar, 21. listopada 1998. godine

          PREDSJEDNIK UDRUGE: Branko Stojković