2012-10-04

H R V A T I - Baštinici naslijeđa Iranohrvata, Gota, Ilira i  Slavena
Ime Hrvat i njegovi prvobitni nositelji su indoiranskog tj. drevnog iranskog te još ranijeg indoarijskog podrijetla. Rani indoiranski Prahrvati su u Europu stigli iz Indije preko Irana. Iranohrvati u prvim stoljećima nakon Krista sele iz svoje domovine (prostor Irana i Afganistana) prema Europi, gdje nailaze na skupine slavenskog stanovništva. Iranohrvati su bili konjanički, ratnički i organizirani narod te oni prenose hrvatsko ime na neorganizirane slavenske mase, organiziraju ih te im daju obilježja državotvornog naroda, no budući da je Iranohrvata bilo manje od pripadnika slavenskih skupina, Iranohrvati se s njima stapaju te od njih primaju jezik, dio vjerovanja i običaja. U to vrijeme Hrvati također dolaze u bliski dodir s germanskim Istočnim Gotima (Ostrogotima) koji također utječu na formiranje hrvatskog naroda.

Iranohrvati po svom dolasku na europsko tlo stvaraju dvije države, prvo nakon što su porazili Gote 376. god. osnivaju pontsku Veliku Hrvatsku koja još ima potpuni iransko-sarmatski karakter, a nakon što nju uništavaju Avari, dio slaviziranih Hrvata osniva Bijelu Hrvatsku na području Poljske, Češke, Bavarske i zapadne Ukrajine koja traje do 9. stoljeća.

U 7. stoljeću dio Hrvata iz Bijele Hrvatske seli na područje današnje domovine Hrvata između Alpa, Jadrana i Drine gdje nailaze na skupine potomaka starih dinarskih Ilira, germanskih Gota zaostalih iza propasti Ostrogotskog Kraljevstva, romanskog stanovništva u primorskim krajevima, ostatke drevnih Kelta koji su se još ranije stopili s Ilirima, Avara te Slavena koji su na ta područja doselili nešto ranije. Hrvati koji dolaze na Jadran još uvijek nose određene karakteristike starih Iranohrvata kao i obilježja slavenskog i gotskog utjecaja te u usporedbi s ostatcima ilirskih skupina predstavljaju malobrojniju no organiziranu, državotvornu i ratničku skupinu. Hrvati organiziraju raspršene ilirske i ostale skupine koje prihvaćaju hrvatsko ime i jezik te se s njima stapaju u jedinstveni hrvatski narod.


SLAVENSKI sloj Hrvata je najviše utjecao na oblikovanje hrvatskog jezika, na dio starohrvatskih vjerovanja i običaja te od njega genetski potječe jedan dio današnjih Hrvata.

Iz ILIRSKOG sloja potječe veliki dio današnjih genetskih Hrvata kao i mnogobrojni elementi hrvatske kulture, pučke baštine, običaja i starih vjerovanja.

Od ostalih kultura koje su uvelike utjecale na oblikovanje hrvatskog nacionalnog identiteta posebice treba izdvojiti Germane (GOTE) s kojima su još rani Iranohrvati dolazili u stalni doticaj, a ISTOČNI GOTI su ostavili svoj trag i na prostoru današnje Hrvatske budući da se tim područjem od 493. do 553. g. protezalo Ostrogotsko Kraljevstvo, zatim ROMANSKO stanovništvo u primorskim krajevima te u manjoj mjeri Kelte.


Stoga kad govorimo o teorijama o podrijetlu Hrvata, treba imati u obziru da svaka od teorija, i iranska i slavenska i ilirska kao i gotska objašnjava podrijetlo određenog dijela hrvatskog identiteta. Indoiranska teorija je u tome najznačajnija budući da objašnjava podrijetlo samog imena Hrvat i njegovih prvobitnih nositelja. Upravo ta naša raznolikost, bogatstvo naše hrvatske tradicije, kulture, prožimanje više kulturnih krugova na tako malenom prostoru, sva naša raznovrsnost ujedinjena pod jednim imenom "HRVATI" je naše najdragocjenije blago.

Mi, današnji Hrvati, smo nasljednici drevnih IRANSKIH i ranijih INDOARIJSKIH Hrvata, banova i vladara, čuvara svetog hrvatskog imena i hrvatske državotvorne svijesti, zatim starih SLAVENA i antičkih ILIRSKIH kraljica i gusara kao i GOTSKIH ratnika te na svaki od tih dijelova našeg nacionalnog identiteta trebamo biti ponosni.