KOMEMORACIJA POVODOM 62.GODIŠNJICE KOMUNISTIČIH ZLOČINA

     

    Izvješće o održanoj komemoraciji u Štrigovi – 25- ožujka 2007

     

        U nedjelju 25. ožujka u Štrigovi je u prisutnosti više stotina vjernika, brojnih hodočasnika koji su na komemoraciju i misu zadušnicu došli iz brojnih susjednih mjesta gornjeg Međimurja i Prekmurja iz susjedne Slovenije. Obilježavanju uspomene na poubijane stanovnike Štrigove i okolice prisustvovali su i hodočasnici, izaslanstva brojnih udruga, a hodočasnici, članovi ogranka udruge Hrvatski domobran iz Varaždinskih Toplica na komemoraciju su došli autobusom. Misu zadušnicu predvodio je mons, Juraj Jezerina, vojni ordinarij, a u koncelebraciji su sudjelovali još mons. Antun Perčić, tajnik Varaždinske biskupije i domaći župnik, mons. Leonard Logožar koji je u ime župe pozdravio biskupa i okupljene vjernike i goste.

         U ime organizatora komemoracije prisutne je pozdravio Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava. Među ostalim je rekao: -  Dragi prijatelji najsrdačnije Vas  pozdravljam u ovom prelijepom kutku Međimurja gdje se danas sjećamo tragičnih događaja koji su se u ovom kraju zbili potkraj ožujka 1947. godine.

            Posebno sam počašćen što mogu pozdraviti i zahvaljujem na dolasku ocu biskupu mons. Jurju Jezerincu koji će predvoditi misu zadušnicu i molitvu za žrtve na grobištu Repova šuma, kao i prisutnim svećenicima, preč tajniku Perčiću i preč Leonardu Logožaru.                          

              Čast mi je pozdraviti ovdje prisutne predstavnike udruge Hrvatski domobran i Hrvatskog društva političkih zatvorenika, goste iz Bjelovara, Svetog Ivana Zeline, Novog Marofa, Varaždina, Varaždinskih Toplica, kao i predstavnike Braće hrvatskog zmaja i Matice hrvatske Čakovec, a s posebnim poštovanjem pozdravljam i članove Društva za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane.  Pozdravljam naše domaćine, župljane župe i općine Štrigova koji u svojim sjećanjima i mislima čuvaju uspomenu na žrtve tragičnih događaja poratnog državnog terora Drugog svjetskog rata. Pozdravljam i članove obitelji kojima su pred 6 desetljeća, pripadnici vlasti poubijali najmilije i koji sa posebnom bolom u duši i žalošću srca proživljavaju sjećanje na poratna stradanja i „nestanak“ najdražih. Nažalost zbog bolesti i operacije kojoj se  mora podvrći danas nije mogao ovdje prisustvovati prof. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Čast mi je pozdraviti i izaslanika Vlade Republike Hrvatske, pukovnika Hrvatske vojske Ivana Grujića, pomoćnika ministrice.

                Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava djeluje već 7godina, a Društvo je osnovano s uvjerenjem da svaki čovjek ima pravo na život i samim time na grob. Društvo se bavi istraživanjem stradanja ratnog i poratnog razdoblja II svjetskog rata i obilježavanjem grobišta na području Varaždinske i Međimurske regije. Od strane Društva Spomen križam obilježena su grobišta u Štrigovi, Gornjem Hrašćanu na Ksajpi kraj Čakovca, a pred 3 godine spomen križ postavljen je i na grobištu „Dravska šuma" Varaždin te u Kućanu Ludbreškome i Čukovcu te u subotu 17. ožujka ove godine na grobištu „Gaj u Strmcu Podravskome. U suradnji s udrugom Hrvatski domobran V. Toplice obilježili smo grobište u Leskovcu, a na istom poslu dobro surađujemo i sa slovenskim Društvom iz Ljubljane i Odborom za obilježavanje stratišta Bjelovarsko bilogorske županije i ostalim udrugama. Surađujemo i sa jedinicama se i ova današnja komemoracija održava u suradnji i pod pokroviteljstvom Općine Štrigova te molim gospođu zamjenicu načelnika Danicu Rojko da nam se obrati.

                      U pozdravnom govoru donačelnica Općine je rekla: Dozvolite da  u ime općine Štrigova pozdravim naše današnje goste. Ponajprije preuzvišenog biskupa Jurja Jezerinca koji će predvoditi misu zadušnicu za žrtve ratnog i poratnog stradanja drugog svjetskog rata. Zadovoljstvo nam je u našoj sredini pozdraviti i predstavnika Vlade Republike Hrvatske, pukovnika Ivana Grujića i gospodina Franju Talana, predsjednika Drauštva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, organizatora današnje komemoracije. Također pozdravljam i predstavnike udruge Hrvatski domobran Sveti Ivan Zelina, Novi Marof, Varaždin, Križevci, Var. Toplice, Bjelovar te članovima udruge Braća hrvatskog zmaja i Matice Hrvatske Čakovec. Posebno zahvala podružnici Društva iz Čakovca i njezinom predsjedniku Josipu Kolariću, za postavljanje križa na mjestu pogibelji u Repovoj šumi. Današnjom komemoracijom obilježavamo 60-tu obljetnicu stradanja civila koje su pripadnici UDBE zvjerski mučili i poubijali potkraj ožujka 1947. godine i pokopali ovdje u Štrigovi, u Repovoj šumi. Moralna je obveza svih nas da povijesne činjenice nikad neće biti zaboravljene jer ovdje su stradali naši ljudi samo zato jer su voljeli svoju zemlju i što se nisu dali pokolebati u želji da ustaju u vjeri i odanosti Bogu i katoličkoj crkvi.

          Nama vjernicima prioritet je da molimo za duševni mir i spokoj stradalnika poslijeratnog režima, a dragi Bog sigurno je najpravedniji sudac za učinjena zlodjela. Nama ostaje samo vjera i nada da se nešto takvo više neće ponoviti.

       U nastavku komemoracije Franjo Talan je rekao: - U Hrvatskoj je evidentirano preko 600 grobišta i stratišta, a Komisija za utvrđivanje žrtava popisala je imenom i prezimenom preko 260 tisuća stradalih. Velik broj žrtava poratnog terora poubijan je i na području Slovenije, a tridesetak grobišta  poratnih likvidacija žrtava raznih nacionalnosti obilježilo je slovensko Društvo za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane. Molim predsjednika Društva Franca Permea za par riječi.

                  Nakon govora Franca Permea, koji je govorio o grobištima i stratištima u Sloveniji, predsjednik Društva koji je ujedno vodio kompletan protokol komemoracije je rekao: - Podatke o grobištima i stradanju žitelja Međimurja u doba Drugog svjetskog rata poraća već deset godina prikuplja Josip Kolarić, do 2000  godine radio je kao voditelj Saborske komisije za ratne i poratne žrtve za Međimursku županiju, a kasnije je isti posao nastavio raditi i kao predsjednik Društva za obilježavanje grobišta iz Čakovca –  izvoli Joža

           U svom izlaganju gospodin Kolarić je rekao: - Kao što smo čuli u Hrvatskoj je evidentirano više od 600 grobišta i stratišta ratnog i poratnog razdoblja. Na području naše županije popisano je preko 700 žrtava iz tog razdoblja, a pronađena su i obilježena tri masovna stratišta, pa tako imamo masovno grobište „Sep“ kod Gornjeg Hrašćana. Tu su noćpotkraj lipnja mjeseca 1945. godine iz pravca Varaždina dovoženi pripadnici križnog puta te su tu likvidirani. Zatim imamo stratište „Ksajpa“ kod Šenkovca. Na tu lokaciju tijekom 1945. , 1946 i 1947. godine dovožene su žrtve iz zatvora „Stari grad“ u Čakovcu. Tu su likvidirani i pokopani. Treća masovna grobnica je iz godine 1947., a nalazi se ovdje u Repovoj šumi, u njoj su kosti nesretnika iz ovog štirgovskog kraja.

            Nakon mađarske okupacije Međimurje je na sreću bilo pošteđeno većih ratnih razaranja. Nažalost ustoličenjem jugo-komunista na vlasti po cijelom su Međimurju u nerazjašnjenim okolnostima počeli nestajati ljudi. Svi oni koji su na bilo koji način smetali tadašnjoj vlasti. Nestajali su po već poznatom receptu. Noću dolaze nepoznate osobe u kožnatim kaputima, lupa se po prozorima i vratima, odvodi se žrtva te ona nestaje. Godina 1947. bila je posebno tragična; tijekom siječnja, veljače i ožujka sustavno su nestajali ljudi iz skoro svih mjesta Međimurja, a posebno iz Štrigove i okolice. Nestalai su i ubijani jer nisu bili po volji ondašnjoj vlasti, jer su ljubili svoj dom. Jer su željeli svoju domovinu. Pokopani su bez časti, roda, brata, bez svećenika, bez cvijeta. Što li je ubojstvo bez presude nego li zločin. Zločin za koji netko mora odgovarati. Zločin za koji bi se konačno netko morao i ispričati.

    Mi ovdje okupljeni ispravljamo nepravdu prošlosti uz počast i štovanje kažem vam.

    Vaša žrtva nije bila uzaludna. Vaš san mi živimo. Vašu ljubav mi prenosimo te molimo dragoga Boga da se ovo zlo nikad više ne ponovi.

      Nakon govora o stradanju u Međimurju prisutnima se obratio pukovnik Ivan Grujić, pomoćnik ministrice Jadranke Kosor, izaslanik Vlade Republike Hrvatske.

    Prije mise zadušnice Franjo Talan upoznao je prisutne sa protokolom, a nakon toga biskup, mons, Juraj Jezerinac služio je misu zadušnicu.

       Nakon mise uslijedila je procesija do grobišta, gdje su položeni vijenci Vlade Republike Hrvatske, pukovnika Ivana Grujića, a vijenac je položilo i izaslanstvo općine Štrigova, pokrovitelj komemoracije, na čelu sa zamjenicom župana Danicom Rojko. Posebno je dirljivo bilo vidjeti djecu i suprugu tu ubijenog i pokopanog Stjepana Dujha, kojeg su udbaši ubili pred Uskrs, 25. ožujka 1947. godine. Vijenac su položili, supruga – udovica Ana Dujh i djeca,  danas stara 62 i 63 godine. Vijence su položila i izaslanstva brojnih udruga i rodbina stradalih, a kod spomen križa zapaljene su i svijeće. Na kraju molitvenog skupa biskup Jezerinac blagoslovio je novopostavljeni spomen križ, a gosti i hodočasnici su od domaćih sudionika  komemoracije sa pozornošću slušali o događajima koji su se u poratnom razdoblju 1945. godine događali u Međimurju. 

           Kod spomen križa sudionike Komemoracije pozdravio je i Zdravko Ivković, pressjednik Matice Hrvatske Bjelovar i predstavnik Odbora za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama 2.svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U pauzama između polaganja vijenaca Franjo Talan je izvijestio prisutne o sadržaju „deklaracije o pravima žrtava“ koju je Društvo usvojilo na godišnjoj skupštini, a pročitao je pismo koje je sudionicima komemoracije uputio prof. Zvonimir Šeparović i kanonik, mons. Lovro Cindori.

     

    Zahvaljujući razumijevanju Dragutina Šafarića iz Velenja posjedujemo pregršt slika, a firma „Marlon“ doo snimila je DVD koji će biti montiran do drugoga tjedna.   

     

        Zapisao franjo talan u srijedu 28. ožujka 2007. godine

     

    Iz pozdravnog pisma Separovica
    Iz pozdravnog pisma prof

     

    Iz pozdravnog pisma prof. Zvonimira Šeparovića pročitanog na komemoraciji u Štrigovi

     

    Dva su velika načela – načelo istine i načelo pravednosti kojih se pridržavamo.

    Prema načelu istine mi svi smo dužni težiti otkrivanju istine o zločinima koji su se zbili, a bili su više od pedeset godina prešućivani, a oni koji su o njima govorili bili su progonjeni. Istina je bila prešućena, prekrivena mrakom terorističkog nasilničkog režima. Na nama je da tu istinu istražujemo, na svijetlo dana iznosimo, imena žrtava otkrijemo i njihovo dostojanstvo sačuvamo, njihove grobove uredimo i obilježavamo i njihovu uspomenu uzdržavamo.

    Prema načelu pravednosti: krivci bi morali biti kažnjeni a žrtve obeštećene. Ni jedno ni drugo se nije dogodilo. Zločinci su većinom pomrli, obitelji žrtava nemaju ni moralnu zadovoljštinu.

    Hrvatsko žrtvoslovno društvu rukovodi se sa ova dva načela i nastoji u cijeloj Hrvatskoj ali i u susjednoj Sloveniji i Austriji, istražiti žrtve Bleiburga i Križnih putova i svih poratnih žrtava. O tome smo objavili i radove u zbornicima radova Hrvatskih žrtvoslovnih kongresa 1998., u Zagrebu, 2001. u Vukovaru i 2004. opet u Zagrebu- Hrvatska grobišta u Sloveniji se istražuje bolje nego hrvatska grobišta u hrvatskoj. Dr. Mitja Ferenc, Želimir Kužatko, g. ….Šafarić  i Franjo Talan, kao i još neki vrijedni istraživači istražuju istinu o hrvatskim stradanjima u prošlosti. Svaka im čast za to. Kad bi u svakom hrvatskom kraju bilo takvih istraživača i istraživanja imali bismo mnogo potpuniju sliku o stradanjima naših ljudi u nedavnoj prošlosti.

    15. do 17. lipnja  ove godine održati ćemo Četvrti hrvatski žrtvoslovni kongres u zagrebu, sa završnom sjednicom u Škabrnji, gdje ćemo se pokloniti uspomenama žrtava srpskočetničkog zločina u Škabrnji uz blagoslov nadbiskupa mons. Prenđe. Pozivamo i sve Vas da nam se priključite i da zajedno sa  Društvom za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava na čelu sa Vašim predsjednikom Franjom Talanom, iznesete svoje spoznaje Vaših istraživanjima o tim tužnim zbivanjima, na našem žrtvoslovnom kongresu.

     

    Jer, kako je rečeno ISTINA OSLOBAĐA!

     

    Hvala Vam za sve što dobro činite

    Vaš

    Dr. Zvonimir Šeparović

    Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva

     

    Pismo kanonika mons. Lovre Cindorija Pismo kanonika mons

     

    Pismo kanonika mons. Lovre Cindorija

     

    Poštovani!

    Primio sam Vašu pozivnicu za dan 25. ožujka ove godine, kada se obavlja duboki ljudski susret spomen žrtava ratnog i poratnog stradanja Drugog svjetskog rata u Štrigovi.

    Rado bi došao na molitvu i susret svete mise, ali sam tih dana pastoralno zauzet u Osijeku u župi otaca Franjevaca/trodnevnica za blagdan Navještenja Marijinoga.

    Pokojnicima molim pokoj vječni i Božje smilovanje, obiteljima stradalih i oginulih Božju utjehu u njihovoj žalosti.

    Prisutnima molim od Boga sreću, zdravlje i blagoslov, a Lijepoj našoj domovini Hrvatskoj želim mir, napredak i blagostanje za lijepa, sretna i blagoslovljena vremena.

    S Vama u duhu obreda i poštovanja.

     

    Mons. Lovro Cindori

     

    Zagreb, 15. ožujka 2007.