GODISNJA SKUPSTINA za 2002.g.
|
Franjevacki trg 7/2, 42 000 Varazdin, tel 385 42-211-672, E-mail adresa: drustvo.rpz@hi.hinet.hr Izvjesce s odrzane skupstine Drustva za obiljezavanje grobista ratnih i poratnih zrtava Varazdin, koje je odrzano u subotu, 8. ozujka 2003. godine u dvorani za sastanke Varazdinske zupanije, Kratka ulica 1/2 u Varazdinu. Sastanak je zapoceo intoniranjem Lijepe nase, a nakon pozdrava Domovini sudionici Skupstine minutom sutnje odali su pocast svim stradalima za Domovinu i svim zrtvama stradalih od posljedica totalitarnih sistema u povijesti. Osim clanova Drustva sastanku su prisustvovali predstavnici brojnih udruga i pojedinci. Tako je u ime Udruge Hrvatskog drustva politickih zatvorenika Varazdin sastanku prisustvovao Alfred Obranic, predsjednik HDPZ-a Varazdin. U ime Matice hrvatske Bjelovar sastanku su prisustvovali Karlo Srbic, prof. Josip Vusic i Zdravko Ivkovic, predsjednik koji je pozdravio Skupstinu. Biranim rijecima prisutnima se obratio Miroslav Pecevski, clan Zupanijskog poglavarstva, a u ime opcine Cestica skup je pozdravio Stjepan Borak, donacelnik opcine. Skup su pozdravili i Ivan Mlinaric, predsjednik HD Koprivnica, Franjo Besenic iz Varazdinskih Toplica i Danijel Novosel ispred udruge Hrvatski domobran Varazdin. Nakon pozdrava gostiju Skupstine prihvacen je Dnevni red i izabrana su radna tijela. Tako je su u radno predsjednistvo izabrani Branka Sargac, Ivan Pavlovic i Josip Kolaric, a za zapisnicara je izabran Josip Vusilovic iz Cakovca. Na Skupstini su podnijeta Izvjesca o radu Drustva, kojeg je podnijela Branka Sargac (u prilogu). Izvijesce o radu podruznice Drustva Cakovec podnio je Josip Kolaric (u prilogu), a veoma iscrpno izlaganje o radu Povjerenstva Drustva za Republiku Sloveniju podnio je Dragutin Safaric iz Velenja (u prilogu). Kraci osvrt o medjunarodnoj suradnji Drustva podnio je Franjo Talan, predsjednik Drustva. U svom izlaganju osvrnuo se na zajednicke aktivnosti koje hrvatsko Drustvo provodi u suradnji sa slovenskim Drustvom, a napomenuo je, da se sastanak izaslanstava obiju Drustava odrzao u proljece na redovnoj godisnjoj Skupstini u Varazdinu. Drugi sastanak odrzan je 26. prosinca 2002. godine u Slovenjgradcu i tom prilikom razgledana je izlozba «Od kukastog kriza do crvene zvijezde» koju je priredjena u Koruskom pokrajinskom muzeju u sklopu programa Phare, pogranicne suradnje Slovenije i Austrije iz fonda za male projekte. Na poziv «Komisije Vlade Republike Slovenije za evidentiranje in oznacitev zamolcanih grobisc» odrzan je zajednicki sastanak clanova Komisije Vlade RS i izaslanstava hrvatskog i slovenskog Drustva, u cilju utvrdjivanja i obiljezavanja grobista i stratista u Sloveniji. Sastanku su prisustvovali Petar Kovacic Persin, predsjednik Komisije Vlade Republike Slovenije za rjesavanje pitanja presucenih grobista, mr. Dimitrij Omersa, savjetnik Vlade Republike Slovenije Ministarstva za rad, obitelj i socijalna pitanja i prof. dr. Mitja Ferenc, vodja projekta za obiljezavanje grobista. Iz «Drustva za ureditev zamolcanih grobov iz Ljubljane» sastanku su prisustvovali Franc Perme i Anton Zitnik, a iz Drustva za obiljezavanje grobista ratnih i poratnih zrtava iz Varazdina bili su nazocni Franjo Talan i Dragutin Safaric, predsjednik Povjerenstva Drustva za Sloveniju. Sastanak je odrzan 6. ozujka ove godine u Ljubljani. Oba Drustva rade na obiljezavanju svakog grobista bez obzira na zrtve koje su u njemu pokopane, a kako se prema podacima slovenskog Drustva procjenjuje da je na podrucju Slovenije u posljednjim danima Drugog svjetskog rata i likvidacijama koje su uslijedile nakon njegova zavrsetka u toj susjednoj zemlji poubijano i na razne nacine liseno zivota vise od 190 tisuca Hrvata, svakako smo zainteresirani da se i ta grobista istraze i obiljeze istaknuo je predsjednik hrvatskog Drustva. Znamo da je od posljedica totalitarnih sistema, fasizma i komunizma, u dvadesetom stoljecu stradalo i ubijeno preko 120 milijuna ljudi, a svaka zrtva, osoba, zasluzuje da bude dostojno pokopana. Zbog toga podrzavamo nastojanja Komisije Vlade RS da se obiljeze sva grobista i stratista u Sloveniji, a takodjer i u Hrvatskoj gdje je evidentirano preko 600 grobista ratnog i poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata. Medjusobna drustvena suradnja odvija se na temelju potpisane povelje iz 2001. godine. Postavilo se pitanje nacina pokopa posmrtnih ostataka hrvatskih vojnika i civila koji su stradali u Sloveniji, a na cije posmrtne ostatke se naidje kod iskapanja. Kako izmedju Hrvatske i Slovenije jos uvijek nije regulirano to pitanje zaloziti nam se je,da se to sto prije rijesi odgovarajucim sporazumom naglaseno je na sastanku. O izgradnji spomen kriza u Cukovcu govorio je Pavao Kancijan, predsjednik odbora za izgradnju. Finacijsko izvjesce sastavio je Miljenko Pocakal, clan Drustva zaduzen za financije, a zbog bolesti i sprijecenosti procitao ga je Franjo Talan. Zavrsno financijsko izvjesce za 2002. godinu a) direktni programski troskovi (za izradu projektne dokumentacije za «spomen-kriz» na grobistu Dravska suma Varazdin, za vijence i svijece, za putne troskove vezane uz realizaciju programa placeno je 5.969,00 kuna) b) za uredski materijal i pribor, za bankovne troskove placeno je 2.090,08 kuna c) za troskove odrzavanja godisnje skupstine i troskove realizacije susreta sa slovenskim Drustvom na temelju potpisane povelje o suradnji placeno je 596,57 kuna Na prihodovnoj strani Drustvo je u 2002. godini prihodovalo 10.666 kuna, od toga su clanarine i dobrovoljni prilozi clanova Drustva i simpatizera iznosili 4.366,00 kuna, a iz proracuna i dotacija Zupanije i opcina pristiglo nam je 3.700 kuna. Namjenska sredstva za zavrsetak spomen kriza u Cukovcu kraj Ludbrega iznose 2.600 kuna. Iako je u Proracunu Zupanije za poticaj programu Drustva bilo predvidjeno 4.000 kuna na racun Drustva doznaceno je samo 1.000 kuna, a pomoc Drustvu uputile su opcine Cestica, Petrijanec, Trnovec i Veliki Bukovec. Za spomen kriz u Cukovcu 2.600 kuna uplatili su Mlijekara Bohnec, Ivan Dombaj, Lim-mont Vrbanovec, Talan trade, i odvjetnik Radesic iz Ludbrega. U ime nadzornog odbora izvjesce je procitao Pavao Kancijan iz Cukovca. Plan za naredno razdoblje i plan rashoda procitao je Ivan Pavlovic (u prilogu). U raspravi gospodja Ivanka Damjanovic postavila je pitanje zbog cega u programu nema uredjenja grobista «Drvariceva suma» u Tuznome, gdje je pokopano pedesetak ljudi. Odgovorila je gospodja Branka Sargac, kako su u tom grobistu pokopane zrtve bili zatvorenici, te je Hrvatsko drustvo politickih zatvorenika Varazdin preuzelo obvezu voditi brigu za to grobiste i organizirati komemoraciju i misu zadusnicu za stradale svake godine 29. lipnja, na dan stradanja. Sto je obuhvaceno programom izvijestit ce se gospodju Ivanku. Podnesena izvijesca su jednoglasno prihvacena, a nakon sastanka sudionici Skupstine otisli su prema grobistu «Dravska suma» Varazdin gdje su kod drvenog kriza zapalili svijece i polozili vijenac. Nakon odavanja pocasti prisutni su razgledali lokaciju, gdje ce se podici spome-kriz, a zajednicko druzenje nastavljeno je domjenkom u prostorijama Mjesnog odbora u Sterovoj ulici. - u prilogu Zamolba za pomoc u izgradnji spomen-kriza na grobistu «Dravska suma» Zapisao Franjo Talan |
GODISNJA SKUPSTINA za 2002.g.
|
Franjevacki trg 7/2, 42 000 Varazdin, H R V A T S K A Rad Drustva za obiljezavanje grobista ratnih i poratnih zrtava U razgovoru s brojnim mjestanima Varazdina i okolice koji su poznali tragediju ratnog i poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata vise puta je sugerirano da je za poubijane i stradale na podrucju varazdinske Dravske sume potrebno nesto napraviti. U pocetku smo svi smatrali da to treba netko drugi napraviti. Neki su to ocekivali od Vlade, drugi od Sabora, treci od Grada, Zupanije i tko zna od koga sve ne. Kod toga smo svi bili spremni vise kritizirati nego dati nekakav konkretan doprinos. Doslo je vrijeme da za zrtve, poubijane i stradale vise nitko nije mario, niti su koga ta pitanja interesirala, a mnoga podrucja nisu ni bila dotaknuta. Tako smo, manje-vise svi razmisljali. Mogli bismo reci da su prevladavala zivotna pitanja, a brojna grobista i stratista rasuta diljem Hrvatske i susjednih zemalja sve manje pobudjuju interes u drustvu. Teme o stradalima i ubijenima sve manje zanimale su i vecinu djece i rodbine zrtava. U proljece 2000. u Istrazivackom sredistu Varazdin drzavne Komisije za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava vrsili smo pripreme za obiljezavanje grobista «Dravska suma», koje smo u prisustvu svjedoka ucrtali u geodetske karte sredinom lipnja 2000. godine. Nekako u to doba iz Zagreba nas je nazvala Terezija Hercigonja, kojoj je s Varteksovog stadiona u Varazdinu potkraj lipnja 1945. godine nestao brat. Gospodja ga je posljednji put vidjela 22. lipnja, a drugo jutro zatekla je logor prazan, nigdje bratu nije bilo traga. Raspitivala se braca po Slavoniji u koju rekose vojnici da se uputila kolona iz Varazdina. No, traganje bijase bezuspjesno. Podatke o bratu nije imao nitko, ni crveni kriz, ni itko drugi, a kod ponovnog raspitivanja kod vojske obitelji je dano do znanja da nema sto vise traziti. Kako smo za 15. lipnja pozvali sve koji su o grobistu nesto znali, rekli smo gospodji da je najbolje da tog dana dodje u Varazdin te ce u razgovoru sa svjedocima dobiti najmjerodavnije podatke gdje bi joj mogao biti nestali brat. Kako je zahtjev za podizanje Spomen kriza na grobistu «Dravska suma» Varazdin odaslan jos 1998. godine odlucismo dakle da od pustih razgovora nema nekakve koristi te pokupismo istomisljenike s ciljem osnivanja Udruge koja bi o tome vodila racuna. Osnivacka Skupstina zakazana je za 20 rujna 2000. godine, a prethodno je pripremljen Statut koje je Drustvo uz neke preinake prihvatilo, na istom sastanku medjusobno smo prikupili sredstva za registraciju i sve potrebno za start Udruge. Drustvo je registrirano 22. rujna 2000 godine pod brojem 05000771, a osnovna djelatnost je okupljanje clanstva u cilju prikupljanja podataka o zrtvama ratnog i poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata, te utvrdjivanje i obiljezavanje grobista. Prvotni cilj nam je bio obiljeziti grobiste Dravska suma Varazdin, a uz ostalo i nadalje raditi na prikupljanju podataka o zrtvama i ostalim grobistima. Uspostavljena je suradnja sa slovenskim «Drustva za ureditev zamolcanih grobov» iz Ljubljane, a temeljem te suradnje 22. veljace 2001. godine u Varazdinu potpisana je «Povelja o suradnji». Isti dan na vecer je u ovoj dvorani na Franjevackom trgu 7/1 odrzano predavanje na temu «Grobista Slovenije i njihove zrtve». Prilikom posjeta gradu Varazdinu i Varazdinskoj zupaniji zajednicko izaslanstvo primio je zamjenik gradonacelnika Tomislav Bogovoc, a potpisivanje povelje upriliceno je u prostoriji Varazdinske zupanije. Tom prilikom gostima smo pokazali varazdinsko groblje i grobiste Dravska suma, a prethodno, nakon ulaska u Hrvatsku clanovi slovenskog Drustva posjetili su i spomen kapelu u Virje Otoku i grobiste Pancerica. Na proljece 2001. godine postavljen je kriz i odrzana komemoracija na grobistu «Repova suma» kraj Strigove, a iste godine, povodom Dana domovinske zahvalnosti, postavljen je i blagoslovljen spomen-kriz na grobistu «Sep» kraj Gornjeg Hrascana. Povodom 15. svibnja polozen je vijenac na grobistu u Virje Otoku, a na blagdana Svih svetih zapaljene su svijece na grobistima, kod spomen kriza u Visnjici, Tuzenom, Leskovcu, Virje Otoku i Lovrecanu te na ostalim grobistima, kao i kod centralnih krizeva na grobljima. Kako za spomen kriz u Dravskoj sumi nije stizalo odobrenje postavili smo uoci blagdana Svih svetih mali drveni kriz, a u spomen na nevine zrtve zapaljene su svijece i polozeno cvijece. Slovesnkom Drustvu uputili smo podrsku u nastojanju zavrsetka spomenika pod «Krenom» u Kocevskom rogu, a podrzali smo i njihova nastojanja za rasciscavanje poratnih likvidacija u Slovenije. Pismo potpore na hrvatskom slovenskom i engleskom jeziku poslano je deset institucija u zemlji i inozemstvu. Sa svrhom da se sto veci broj grobista evidentira i barem veca obiljeze krizem kako bi se sacuvao spomen na stradale i jedno vrijeme koje za ljudski rod bas i nije prednjacilo humanoscu i zapadnoeuropskim krscanskim nacelima, na koja se cesto pozivamo, osnovali smo podruznicu u Cakovcu, a zahvaljujuci iseljenim Hrvatima u Sloveniji osnovali smo i Povjerenstvo Drustva za tu susjednu drzavu u kojoj je stradao veliki broj nasih sunarodnjaka, Slovenaca, Nijemaca, Kozaka i clanova ostalih narodnosnih skupina koji su likvidirani pred kraj i nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata. U proteklom razdoblju odaslano je na razne adrese vise stotina pisama i dopisa, a pred zavrsetkom je i «Spomen kriz» u Cukovcu kraj Ludbrega. Nakon visegodisnjih zahtjeva i molbi od mjerodavnog Ureda u Varazdinu dobili smo i dozvolu za podizanje «spomen-kriza» na grobistu u Dravskoj sumi, a u planu je i podizanje spomen krizeva i na ostalim grobistima u okolici. U Varazdinu, 22. sijecnja 2003. godine Predsjednik: Franjo Talan |