DRUŠTVA - UDRUGE


VJEČITI HEROJI BEZ MRLJE
GENOCID U PROLJEČE
    N/r urednika lista

    2008-10-31

     

    Povodom blagdana Svih svetih

     

    Položili vijence i zapalili svijeće za prešućene hrvatske žrtve

     

           U Hrvatskoj postoji više stotina grobišta i stratišta u kojima se nalaze poubijane prešućene hrvatske žrtve, a na masovne likvidacije poratne vlasti upućuju i brojna stratišta Slovenije i danas susjednih država. Kako o grobištima i stratištima brigu ne vodi ni jedna institucija samostalne Republike Hrvatske očuvanje minimuma dostojanstva, prema stradalima i poubijanim hrvatskim žrtvama, nastoje očuvati brojne udruge koje vode brigu oko podizanja spomen obilježja uz koja se članovi Društva, prijatelji i rodbina stradalih okupljaju polažu vijenci i pale svijeće. Tako su se i ove godine, povodom blagdana Svih svetih, članovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, molitvom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, sjetili poubijanih i nestalih žrtava ratnog i poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata, hrvatskih branitelja poginulih u obrani Hrvatske u napadu JNA i srpskih pobunjeničkih skupina u Domovinskom ratu. Sjetili su se i brojnih stradalih i proganjanih svećenika i vjernika proganjanih u hajci na privrženost Katoličke crkve Svetom ocu papi, kao i stradalih i proganjanih zbog misli na hrvatsku samostalnost i slobodu.

          Već je uobičajeno da dane sjećanja na žrtve stradale u progonima i teroru tadašnje vlasti, članovi Društva svake godine započinju polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom na grobištu Dravska šuma Varaždin, a nakon toga svijeće se pale i na ostalim stratištima, grobištima, kod spomen križeva i na mjestima likvidacija. Tako je i ovogodišnje sjećanje na hrvatske žrtve započelo, u prisutnosti članova udruge Hrvatski domobran Varaždin i članova Hrvatskog društva političkih zatvorenika, ujutro u 10 sati,  polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomen križa na grobištu Dravska šuma kod Varaždina, najvećeg grobišta Varaždinske i Međimurske županije. Vijenac su u ime Društva položili Anica Vidaček, Stjepan Jovan i Branka Šargač, koja je predvodila molitvu. Branka Šargač, i sama je prognanik totalitarnog komunističkog sustava koja je svoje logoraške dane, dio svoje mladosti, provela u jugoslavenskom komunističkom logoru Stara Gradiška. Okupljeni su se sjetili i na stradale i ubijene stanovnike grada Varaždina i mrtva tijela vojnika i civila koje je matica rijeke Drave nosila iz smjera Slovenije prema istoku, kao i likvidirane i poubijane na močvarnom šumovitom području dravske šume smaknute od komunističkih vlasti u danima, mjesecima i godinama nakon partizanskog zauzimanja vlasti u gradu Varaždinu i bivšoj državi. Počast žrtvama odali su Alfred Obranić, predsjednik HDPZ-a Hrvatske i Pavao Šćuric, predsjednik ogranka Hrvatski domobran Varaždin, a molitvi je prisustvovala i Anica Vidaček kojoj je poratna vlast, na Dravi ubila sestru i oca. Pretpostavlja se da su na grobištu Dravska šuma Varaždin završili su brojni poznati Varaždinci, između ostalih varaždinski gimnazijski profesori, prof. Franjo Galinec, Josip Kaštelan, Vlado Gerčan i Štefica Deutschbauer. Poratna komunistička vlast želeći uništiti katoličku crkvu poubijala je i brojne svećenike i uzorne vjernike, a posebno su na meti bezbožnog sustava bili svećenici obljubljeni u narodu koji su se posebno isticali u brizi za ljude i očuvanju ljudskog dostojanstva u totalitarnom sustavu koji je vlada za vrijeme rata. Tako su nestali i ubijeni uzorni svećenici, a prema izjavama svjedoka na obalama rijeke Drave nakon rata završili su vlč. Hinko Kroder, župnik župe Vratišinec iz Međimurja, vlč Matija Crnković iz Ludbrega i varaždinski kateheta, vlč Josip Kalajđić, čijeg hapšenja i vođenja kroz grad, u pratnji četiriju naoružanih stražara iz smjera župne Biškupec se još danas sjećaju brojni Varaždinci.

     

          Nakon molitve na grobištu Dravska šuma Varaždin izaslanstvo društva uputilo se u Međimurje, do spomen križa na grobištu Hrašćan u župi Macinec i općini Nedelišće, a nakon toga položen je vijenac, kojeg su položili Josip Kolarić i Barbara Turk, a svijeće su kod novopodignutog spomen obilježja hrvatskim braniteljima i žrtvama jugo-komunističkog terora poubijanim u poratnim danima Drugog svjetskog ratazapalili ostali članovi i rodbina stradalih, a molitvu je predvodio vlč. Pavao Mesarić, župnik župe uzvišenja Sv. Križa iz Vratšinca. Sjećanje na poratne žrtve komunističkih progona i likvidacija članovi Društva prisjetili su se i posjetom grobištu Ksajpa u Šenkovcu i stratištu u Štrigovi gdje su nositelji vlasti u progonima vjernika 1947. godine poubijali tridesetak stanovnika, uglavnom žitelja gornjeg Međimurja, seljaka iz susjednih mjesta. Članovi Društva sjetili su se i proganjanih, mučenih i ubijenih „narodnih neprijatelja“ stradalih u Zrinskom gradu u Čakovcu koji je kao mučilište poslužio i mađarskim vlastima u rati i poratnoj partizansko-komunističkoj vlasti nakon rata, a zatvorenici nakon rata bili su poubijani na grobištu Ksajpa ili su bili odvedeni prema Varaždinu gdje je nad njima nastavljena tortura, mučenje i likvidacija kao što je učinjeno sa u narodu obljubljenim svećenikom Hinkom Kroderom. 

          Članovi Društva sjetili su se i od partizansko-komunističkih vlasti proganjanih i poubijanih stanovnika naselja Čukovec kod Ludbregu, kao i žrtava grobišta Šoderana u Kućanu Ludbreškome, a molitva je upućena i za žrtve grobišta Zamlaka, Kneginec, Tužno, Leskovec kod Varaždinskih Toplica, grobištima Paka kod Novog Marofa, kao i stradalima u Višnjici, Grabušnici i Maruševcu, na grobištu Tiglin kod Ivanca i mnogim neznanim i još neobilježenim stratištima. Svijeće su zapaljene i na grobu pokopanih žrtava iz grobišta Gajec u Sračincu, i kod spomen križa u Svibovcu i na grobištu Gaj u Strmcu Podravskome, i kod spomenika u Gornjoj Voći. U popodnevnim satima izaslanstvo Općine Cestica, predvođeno načelnikom Mirkom Korotajem i predsjednikom Vijeća Ivanom Hohnjecom, i članovi Društva, Stjepan Borak i Franjo Talan, položilo je vijenac i zapalilo svijeće na grobištu Pancerica kod naselja Otok Virje, a svijeće su zapaljene i u spomen na poubijane na grobištu kod Drave u Lovrečanu, likvidirane u srpnju 1946. godine gdje je položen i vijenac općine Cestica, dok je u ime Društva prisustvovao Franc Težak iz Lovrečan Otoka. Izaslanstvo općine Cestica položilo je vijence i zapalilo svijeće i na grobovima poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, a posjećeni su i grobovi umrlih vijećnika. (http://www.cestica.hr/hr/483/uz-blagdan-svih-svetih/).

          Prethodnih dana izaslanstvo varaždinskog Društvo obišlo je spomen obilježja uz brojna grobišta, groblja i mjesta sjećanja na stradale u Hrvatskoj i Sloveniji. Tako je između ostalog odana počast poginulim vojnicima u preoranim grobovima na varaždinskom groblju, kao i žrtvama stradalim i umrlim u zarobljeničkim bolnicama i logorima u Varaždinu, a članovi Povjerenstva Društva u Sloveniji, predvođeni Dragutinom Šafarićem zapalili su svijeće kod spomen kapele na grobištu Barbarin Rov kod Laškog, jednom od najvećih poratnih stratišta Hrvata.

       

    Nekoliko fotografija s odavanja počasti stradalima